Michael Long nije klasični neuroznanstvenik. Iako je školovan kao fizičar, njegova je prava strast pisanje. Sudjelovao je kao koautor u stvaranju međunarodnog bestselera “Molekula mora”. Kao profesionalni pisac govora, surađivao je s brojnim visokim dužnosnicima, uključujući članove Kongresa, tajnike kabineta, predsjedničke kandidate i čelnike velikih tvrtki s liste Fortune 10. Njegovi su scenariji izvedeni na mnogim njujorškim kazališnim pozornicama, a danas predaje pisanje na Sveučilištu Georgetown.
Kako dopamin funkcionira?
Glavna tema njegovog rada i nove knjige jest dopamin – kemikalija u mozgu koja oblikuje mnogo više nego što ljudi obično misle. Dopamin često izaziva neprestanu potragu za nečim većim, boljim i novim, čak i kada su naši ciljevi već ostvareni. Ova molekula često uzrokuje osjećaje nemira i beznađa. Stoga nije sasvim točno zvati dopamin molekulom sreće, iako nam je dao nevjerojatnu sposobnost kreativnosti, maštovitosti i inovacije.
U svojoj knjizi “Ukrotite molekulu više”, Michael Long iznosi pet ključnih spoznaja o dopaminu i njegovoj ulozi u našem svakodnevnom životu. Prvo, dopamin nije kemikalija koja vas čini sretnima, već vas potiče na znatiželju i stvaranje. On često tjera ljude da neumorno traže nove prilike, što ne donosi uvijek zadovoljstvo. Evolucijski gledano, dopamin je nekada bio ključan za preživljavanje jer nas je upozoravao na nove i potencijalno opasne situacije.
No, danas, u suvremenom svijetu, gdje je opasnosti manje, taj sustav i dalje radi, često nesrazmjerno stvarnim potrebama. Budući da je samodisciplina ograničena, Long predlaže tehnike koje ne ovise samo o snazi volje, nego o pametnom upravljanju svojim dopaminskim impulsima.
Dopamin kao motor mašte i mentalnog planiranja
Drugi važan uvid jest da dopamin često obećava više nego što stvarnost može ispuniti. U današnjem digitalnom dobu, ljudi se često osjećaju zarobljeni u beskrajnoj potjeri za zadovoljstvom koje donose društvene mreže, vijesti ili kupovina. Ta intenzivna iščekivanja često dovode do razočaranja i nemira jer stvarni život postaje dosadan u usporedbi s onim što očekujemo. Posebno se to vidi u ljubavnim vezama, gdje idealizirana očekivanja otežavaju pronalazak pravog partnera.
Da bi se ovaj začarani krug prekinuo, Long predlaže tri strategije: promjenu navika koje hrane potjeru, fokusiranje na sadašnji trenutak i pronalaženje dubljeg smisla života. Konkretni koraci uključuju planiranje, oslanjanje na prijateljstva i osobnu refleksiju, a čak koristi i neočekivanu tehnologiju u tom procesu.
Treći uvid odnosi se na dopamin kao izvor mašte i kreativnosti. Dopaminski sustav u mozgu djeluje kroz tri različita kruga. Najvažniji je sustav kontrole koji nam omogućuje mentalno putovanje kroz vrijeme, tj. zamišljanje budućnosti i planiranje bez fizičkog djelovanja. To nam pomaže u donošenju odluka, stvaranju inovacija i rješavanju kompleksnih problema.
Važnost uživanja u sadašnjosti i malim trenucima
Ovaj sustav dopamina stoji iza svih apstraktnih razmišljanja i kreativnih djela, od inženjerstva do umjetnosti. Bez ove kemikalije, suvremeni svijet kakav poznajemo ne bi postojao. Dopamin donosi mnogo izazova u svakodnevicu, ali i ključne potencijale za napredak i razvoj.
Četvrti važan aspekt koji Long ističe jest kako često propuštamo uživati u sitnim trenucima života zbog stalne žurbe i očekivanja. Kad izgubimo nekoga bliskog, shvatimo koliko su ti obični trenuci dragocjeni i vrijedni prisjećanja. Dopamin nas stalno tjera da razmišljamo o budućnosti, umjesto da cijenimo sadašnjost. Sličnu poruku je jednom dao i glazbenik Warren Zevon koji je, pred kraj života, savjetovao da se uživa u svakom jednostavnom trenutku.
Peti ključni uvid odnosi se na važnost pronalaženja smisla života kao temelja zadovoljavajućeg postojanja. Čak i kad se uspješno nosimo s dopaminskim izazovima, bez smisla možemo osjećati prazninu. Potrebno je pronaći ravnotežu između uživanja u sadašnjosti i rada za budućnost. Filozof Viktor Frankl istaknuo je da smisao leži u služenju drugima, što donosi trajnu svrhu i zadovoljstvo.
Aristotel je opisao smisao kao sjecište tri elementa: što volimo raditi, u čemu smo dobri i što koristi društvu. Smisao života ne mora biti spektakularan; može se pronaći u svakodnevnim poslovima poput rada vodoinstalatera, poštara ili nastavnika. Ključ je u tome da ono što radimo ima pozitivan utjecaj na druge i da u tome uživamo.
Michael Long naglašava kako je život bogatiji i ispunjeniji kad se kroti dopamin te kad se pronađe smisao, uživanje u trenutku i planiranje budućnosti. Tek tada možemo ostvariti sklad i radost koje ovaj sustav u mozgu može donijeti.
Dugoročne koristi razumijevanja i upravljanja dopaminom bitne su za osobni i profesionalni razvoj. Tako se dopamin više ne mora smatrati samo izvorom nemira, već i moćnim saveznikom u stvaranju kvalitetnijeg života.
Izvor: Fast Company; prijevod i prilagodba: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
