Početkom sljedeće godine očekuje se okončanje arbitražnog procesa između bosanskohercegovačkih kompanija u federalnome vlasništvu, Energoinvesta i BH-Gasa, s mađarskim plinskim operatorom FGSZ.
Naime, radi se raskidu ugovora o opskrbi plinom iz 2021. U BiH se ova tema uglavnom drži pod medijskim tepihom, navodi Veečernji.ba. Iako se po visini štete radi o daleko najvećoj poslijeratnoj aferi. Čak četiri puta za građane “skupljoj” od one povezane s nabavom respiratora za koju je nepravomoćno presuđeno premijeru Federacije BiH Fadilu Novaliću. Ujedno, u njegovoj se eri dogodila ova odluka, koja je očito prelomljena preko koljena. Odustalo se od opskrbe plinom preko Ukrajine odnosno Mađarske, čija je državna kompanija bila posrednik u opskrbi.
Gotovo nikkavi uvjeti za pobjedu u arbitražnom procesu
Pravni spor između Bosne i Hercegovine i FGSZ-a u fazi je sudskog vijećanja. Konačna presuda očekuje se u prvom tromjesečju 2024. – naveli su iz mađarske kompanije za Večernji list na upit kada se očekuje okončanje ovoga spora. Pri tome su odbili govoriti o visini spora i očekivanju od ovoga pravnoga procesa. Svejedno,je strateški interes Federacije, ali i države BiH jer bi se tim pravcem zemlja opskrbljivala plinom koji dolazi iz LNG terminala ukapljenoga plina na otoku Krku u Hrvatskoj.
Doznaje se kako su kompanije Energoinvest i BH-Gas zbog jednostranog prekida ugovora o transportu plina napravile štetu od vrtoglavih 21 milijun dolara. Ukupan iznos odštete nakon odluke arbitražnog procesa, ako bude negativna za FBiH, a gotovo su nikakvi izgledi da ne bude, dosegnut će 23 milijuna dolara (oko 40 milijuna maraka). U ove iznose su uključene i tarife odvjetničkih i pravnih timova, odnosno arbitara u Zürichu. Zajedno s ovom tužbom i sarajevski Energoinvest je tužio Mađare, no ova tužba je tek simboličke naravi.
BH-Gas i Energoinvest donijeli su odluku o prekidu opskrbe plinom iz Rusije preko Ukrajine, odnosno Mađarske i dalje Srbije, te su se prebacili na novi projekt Gazproma i Turske, tzv. Turski tok. Glavni pipci i ove afere vuku prema vrhu SDA, odnosno vodstvu federalnih kompanija te resornom ministarstvu i federalnom premijeru. Inače, ugovor o opskrbi plinom preko Mađarske između kompanije FGSZ i Energoinvesta bio je na snazi sve do ove godine. Nažalost, bez pravnog osnova, su vlasti u FBiH jednostrano prekinule.
Jasno je, čak i pravnim prvostupnicima, kako su izgledi vlasti iz BiH jako mali u tome postupku. U međuvremenu je pokrenuta i istraga o ovoj aferi. Papire iz BH-Gasa i Energoinvesta iznosili su pripadnici Federalne uprave policije, ali i SIPA-e po nalogu državnog Tužiteljstva.
Nova kompanija sa sjedištem u Mostaru
S tim, u plinskome je biznisu zastala i realizacija novoga plinovoda, odnosno plinske interkonekcije s Republikom Hrvatskom. Odnosno radi se o projektu koji je dio zapadnih interesa, ponajprije SAD-a.
Hrvatska strana u BiH, suočena upravo s mešetarenjem u BH-Gasu i Energoinvestu, želi zadržati nadzor nad plinskim biznisom u FBiH. Dostavili su i novi prijedlog Zakona o Južnoj plinskoj interkonekciji. Ta bi kompanija bila neovisna o BH-Gasu. Imala bi sjedište u Mostaru te bi gradila novi plinovod i upravljala njime, o čemu je pisala Financa. Cilj novog plinovoda je osigurati diverzifikaciju, odnosno spriječiti potpunu ovisnost kojom je BiH desetljećima povezana s ruskim plinom.
