Prema riječima stručnjaka za digitalnu komunikaciju, Ivana Wanis Ruiza s Univerziteta u Torontu, ljudi u prosjeku ne mogu zapamtiti više od pet posto od onoga što se predavalo na svim događanjima i prezentacijama na kojima su sudjelovali.
On tvrdi kako tome može pomoći teorija područja mozga “47”. Područje mozga “47” jest mali dio mozga u obliku badema koji se uključuje ili isključuje ovisno o našoj pažnji. Kada nam je dosadno slušati nekoga, ili kada unaprijed znamo što će predavač reći – naše „područje 47“ isključi se i mi dalje ne slušamo. Počnemo se baviti sami sobom i svojim mislima.
Međutim, kada nam nešto nepoznato zaintrigira radoznalost ili nam se čini “suludom temom”, onda slušamo pozorno da bismo shvatili o čemu je riječ, kako bi zadovoljili svoju radoznalost, i tada je naše „područje 47“ aktivno. Znači: cilj prezentacija mora biti konstantno poticanje „područja 47“ kod slušatelja ili gledatelja kako bi ih aktivno držali budnima.
Je li bolje kreirati dulji ili kraći tekst?
Kod medijskih sadržaja često nastaje dvoumljenje oko toga je li bolje pisati kraći ili dulji tekst. Na raznim tečajevima i edukaciji o pisanju uče nas kako moramo pisati što kraće i konciznije. Svi objašnjavaju kako je došlo doba u kojem moramo paziti na tuđe vrijeme kako ne bismo drugima oduzeli previše vremena pisanjem predugih e-mail poruka ili izvještaja.
I kraći i dulji tekst imaju svoje prednosti i prikladni su za različite kontekste. Iako bi tekst trebao biti što kraći i koncizniji, ipak mora čitatelju prenijeti informacije kao i samu poruku. Kako to postići? Kod sadržaja koji prenose neku novost ili informaciju – tekst mora biti što kraći; ali ako prenosimo svojevrsnu analitiku ili striktne upute – onda je važno prenijeti cjelovitu poruku i dati dovoljno informacija kako bi čitatelj nakon pročitanoga teksta saznao dovoljno i ne bi morao tražiti daljnje informacije.
Kraći tekst
Društveni mediji: Platforme poput Twittera, Instagrama i TikToka često imaju karakterna ili vremenska ograničenja. Ovdje je kraći tekst dobar za sažeto prenošenje poruke.
Oglasi i reklame: Učinkovit je za naslove, reklame i brza ažuriranja radi što bržeg privlačenje pažnje.
Mobilni uređaji: Na mobilnim uređajima kraći je tekst čitljiviji i probavljiviji.
Dulji tekst
Detaljne informacije i analitički tekstovi: Dulji tekst omogućuje detaljnija objašnjenja, dubinsku analizu i sveobuhvatno pokrivanje tema. Ovo je korisno za članke, postove na blogu i obrazovni sadržaj.
Prednosti optimizacije za tražilice (SEO): Dulji sadržaj često ima bolju izvedbu za SEO. Tražilice preferiraju sveobuhvatan, dobro napisan sadržaj.
Izgradnja autoriteta: Detaljni i dobro istraženi dulji tekstovi mogu vas postaviti kao autoritet u vašem području ili niši.
Kombinacija kraćega i duljega: Ključno je pronaći pravu ravnotežu između to dvoje na temelju preferencija vaše publike i platforme koju koristite. Ponekad kombinacija kratkog i dugog sadržaja može biti pun pogodak. Na primjer, rabite kraće tekstove kao mamce kako biste privukli pozornost i usmjerili korisnike na dulji, detaljniji sadržaj. Pružite sažetke ili naglaske unutar duljeg sadržaja kako biste zadovoljili i čitatelje koji traže detaljne informacije.
Izvor: prema bug.hr
