Saveznici SAD-a u G7 postali su naklonjeni američkom planu za hitno osiguravanje desetaka milijardi dolara financiranja Ukrajini. I to prije mogućeg povratka Donalda Trumpa u Bijelu kuću. Prema planu, o kojem će se raspravljati na summitu u lipnju, Kijev bi unaprijed dobio sredstva iz kredita G7.
Kredit bi bio osiguran budućom dobiti od oko 350 milijardi dolara ruske imovine. Koja je blokirana na Zapadu od početka rata u Ukrajini. Iako su neke članice G7 isprva oklijevale podržati plan, promijenile su stav nakon diplomatskog pritiska SAD-a, izvještava Financial Times.
Rasprave o tome može li Ukrajina legalno dobiti dodatnih 30 milijardi eura kredita iz ukupno 270 milijardi eura zaplijenjene ruske državne imovine vjerojatno će se pojaviti na sastanku ministara financija G7 ovog tjedna u Italiji. U još jednom testu političke volje za podršku Ukrajini, SAD nastoji prikupiti potporu za plan. Snovcem namijenjenim obnovi Ukrajine ili kupnji oružja. Ovakva rasprava traje već godinu dana. Jer zagovornici potpunog zamrzavanja imovine nisu uspjeli uvjeriti guvernere središnjih banaka niti osigurati dovoljnu podršku unutar skupine G7.
Upozorenja Lagarde
Lagarde je upozorila da bi zapljena ugrozila buduću stabilnost financijskog sustava, potkopala načelo državnog imuniteta. Također bi navela zemlje s velikim viškovima, poput Kine i zaljevskih država, da izbjegavaju zapadne rezervne valute. Iz straha da bi i njihov novac mogao biti podložan zapljeni.
Međutim, prije okupljanja čelnika G7, SAD i UK tvrde da bi umjesto davanja relativno malih iznosa, poput 500 milijuna eura godišnje od kamata, bilo bolje Ukrajini osigurati kredit ili obveznicuObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... u vrijednosti od oko 30 milijardi eura. S kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... koje bi se plaćale iz dobiti ostvarene većom zamrznutom imovinom, prenosi Biznis.
Zagovornici tvrde da je pravna znanost u protekloj godini zaključila kako se imovina može oduzeti, a državni imunitet ukinuti prema doktrini državnih protumjera. Također navode da bi, ako bi zamrzavanje imovine štetilo povjerenju u euro, to već bilo vidljivo od trenutka kada je imovina zamrznuta 2022. godine.
