Pritisak na Narodnu banku Kine da dozvoli slabljenje juana raste. Trgovci očekuju da će sve veća razlika u kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... između Kine i SAD dovesti do toga da će investitori početi prodavati kinesku valutu.
Kineska centralna banka je do sada ove godine održavala politiku snažnog juana. Držeći dnevni kurs, referentnu stopu oko koje je dozvoljeno trgovanje valutom, u neuobičajeno uskom rasponu od 7,09 do 7,11 u odnosu na američki dolar.
Međutim, kineskom valutom se nedavno trgovalo i do 2 posto ispod referentne stope. Što je maksimalna dozvoljena varijacija prema centralnoj banci, prvi put u osam godina. Što ukazuje na rastući pritisak na prodaju, piše Biznis.
Tržišta traže slabiji juan, čime bi se izrazila razlika u prinosimaPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... na obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... između Kine i SAD. Prinosi na desetogodišnje američke državne obveznice iznose 4,57 posto. Dok desetogodišnje kineske državne obveznice nude 2,3 posto prinosa. Kapital teži ka tržištima gdje su kamatne stope više.
Analitičari navode da veliki broj trgovaca, zbog ogromnog pritiska koji se nagomilao, očekuje jednokratnu devalvaciju juana. Sličnu onoj iz 2015. godine. Kina je 2015. iznenada devalvirala juan, smatrajući ga precijenjenim. To je izazvalo previranja na financijskim tržištima, uključujući oštru prodaju juana, ozbiljan odliv kapitala i pad deviznih rezervi.
Centralna banka trenutno nije sklona dopuštanju brze promjene tečaja, već preferira stabilnost. Devalvacija juana bi imala ogromne posljedice za globalnu trgovinu. Potencijalno pogoršavajući tenzije s Washingtonom povećanjem konkurentnosti kineskog uvoza u SAD. Kineski predsjednik Xi Jinping je na početku ove godine kao jedan od svojih glavnih prioriteta istakao „snažnu valutu“. Kao dio planova za jačanje statusa zemlje kao financijske sile.
