Dosadašnja iskustva makroekonomista pokazala su da nije najvažnije koliko je visok dug države u postotcima BDP-a ili u apsolutnom iznosu, nego mogućnost zemlje da ga uredno servisira. O tome se nije naročito vodilo računa, iako su dugovi pojedinih država premašili sve razumne granice, kako u eurozoni, tako i u Velikoj Britaniji koja je odnedavno „na tapetu“ zbog kontroverznog ekonomskog plana vlade.
Kratkoročni izgledi – negativni
Presudan faktor je percepcija sagledavanja kratkoročnih izgleda investitora u pogledu održivosti duga. Kada je riječ o percepciji, ona je sada pod pritiskom nekoliko istovremenih kriza, koje produbljuju jedna drugu. U tijeku je „oluja“ u kojoj su akumulirani rizici nestabilnosti iz prethodnih godina. Dugovi su samo rasli.
Za saniranje posljedica pandemije korona virusa stotine milijardi su upumpane u ekonomije, a ci znamo da su printanjem ubačene i dodatne količine novca. Iz svega toga je porasla nervoza i osnažilo je pesimistično očekivanje ekonomskih izgleda na kratak i srednji rok, prenosi Biznis.rs.
U ovom trenutku nema pozitivnog momenta, pa da se uhvatite za nešto i da kažete – e ovo je dobro i ulijeva neku nadu. Nažalost, nema takve nade. Rat u Ukrajini dodatno je pogoršao ekonomske izglede i pojačao neizvjesnost, ali eurozona je bila na pragu recesije i prije rata. Slijedi ozbiljno prilagođavanje naniže. Neminovan je i ozbiljan pad standarda, koji se još ne osjeća. Realna ekonomska slika je, bojim se, potpuno drugčija od one koju predstavljaju Europska centralna banka i Europska komisija.
ECB – ozbiljni rizici po financijsku stabilnost
Europski odbor za sustavni rizik (ECRB), na čijem je čelu predsjednica Europsk Centralne Banke Christine Lagarde izdao je prošli tjedan upozorenje o „ozbiljnim rizicima po financijsku stabilnost“, jer bi rat u Ukrajini mogao stvoriti toksičnu kombinaciju ekonomskog pada, pada cijena imovine i stresa na financijskom tržištu, prenosi Financial Times.
Bilo je to prvo „općte upozorenje“ o riziku koje je ECRB izdao od nastanka 2010. godine. Izvori sa sastanka Odbora navode da problemi u Velikoj Britaniji nisu bili dio diskusije, ali da će vjerojatno predstavljati dodatnu brigu za europske regulatore.
Europski odbor za sistemski rizik (ECRB) je istakao rastući rizik od neizvršenja obaveza u sektoru komercijalne imovine, rizik od cyber napada na financijske institucije i od povećanih troškova visokih državnih dugova, jer kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... rastu.
Pandemija se prevenirala povećanjem javnog duga
Europski financijski sustav je prošao kroz pandemiju relativno neoštećen, ali to je velikim dijelom bilo zbog značajne potpore vlada i centralnih banaka domaćinstvima i gospodarstvu. Ukupni nivo duga porastao je za oko 20 posto od početka 2020. godine, na oko 27.500 milijardi eura.
Javne financije u zemljama eurozone danas su u gorem stanju nego na vrhuncu prethodne krize državnog duga. Grčki dug koji je 2009. godine iznosio 127 posto porastao je na 190 posto u prvoj polovini tekuće godine. Dugovi u Španjolskoj i Italiji porasli su nakon pojave pandemije korona virusa na 120, odnosno 150 posto. Talijanski dug dostigao je u lipnju ove godine iznos 2.800 milijardi eura, dok je grčki dug od 300 milijardi eura 2009. godine bio dovoljan da izazove paniku među investitorima u državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni....
Pored dugova i pesimizam je veći nego što je bio početkom pandemije. U principu nemamo osjećaj ogromne nervoze i beznađa, ali takvo je trenutno stanje u Njemačkoj i u Eurozoni. Tamošnje kompanije i potrošači nisu optimistični o bliskoj budućnosti u ekonomiji. Mora se što prije pronaći političko rješenje za konflikt u Ukrajini, a onda ići korak po korak i rješavati probleme koji su fundamentalni.
analizira za Biznis.rs Ivan Nikolić naučni suradnik Ekonomskog instituta u Beogradu
Države će morati posezati za dodatnim zaduženjima
Prema analizi profesorice ekonomije Elisabeth Krecke bivše savjetnice Ministarstva financija Luksemburga, trenutni trendovi sugeriraju da bi se potrebe država za financiranjem mogle povećati u narednim mjesecima i godinama. Troškovi zaduživanja predstavljaju izazov za vlade država eurozone, jer su kamatne stope porasle do višegodišnjih maksimuma, a rasponi prinosa na državne obveznice opasno su se povećali.
Javni dug SAD-a raste
Ukupni američki nacionalni dug dostigao je 30.850 milijardi dolara, što je procijenjeno na oko 96 posto BDP-a. Situacija u SAD nije bitno drugačija nego u eurozoni kada je riječ o postotcima BDP-a i apsolutnom nivou duga, ali sa jednom očiglednom razlikom. Rastuća inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... učinila je da se dug američke vlade brzo smanjuje, ali ne u dolarima ili centima, nego u odnosu na veličinu ekonomije, odnosno BDP.
Američki institut za ekonomska istraživanja objavio je autorski tekst „Da li FED pokušava da inflacijom obezvrijedi američki dug?“ Ipak je nemoguće to izvesti kroz dugoročni trend, nego je samo privremeni efekt inflacije. Prognoze govore da će inflacija smanjiti, da će oslabiti ekonomski rast i da će kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... postati sve više, što je „savršen koktel za povećanje nivoa duga“, navodi Bloomberg.
