Dr.sc. Ivica Ćorić je osoba s dugogodišnjim iskustvom u IT industriji, gdje je aktivan od 1990. godine. Njegovo uže područje interesa obuhvaća baze podataka, poslovne informacijske sustave te sustave za potporu odlučivanju temeljene na skladištima podataka i poslovnoj inteligenciji. Posljednjih trideset godina aktivno se bavi Oracle tehnologijama u domeni baza podataka i poslovne inteligencije.
Godine 2001. suosnivač je poduzeće Hera d.o.o. Mostar, gdje od tada obnaša funkciju direktora. Kroz svoju profesionalnu karijeru sudjelovao je na brojnim projektima razvoja poslovno-informacijskih sustava. Doktorirao je 2017. godine s temom disertacije “Metode strojnog učenja u predviđanju profitabilnosti kupaca”.
Od vremena doktorskih studija aktivno se bavi i područjem umjetne inteligencije, osobito u kontekstu predviđanja ekonomskih događaja i pokazatelja u poslovnim informacijskim sustavima. Posebnu važnost pridaje prediktivnoj komponenti poslovne inteligencije u odnosu na uobičajenu retrospektivnu analizu podataka.
Koautor je dviju knjiga: “Poslovni informacijski sustavi u teoriji i praksi” te “Bridging Relational and NoSQL Databases”, koje se bave teorijskim i praktičnim aspektima poslovnih informacijskih sustava i integracijom relacijskih i NoSQL baza podataka.
Od 2018. godine pridruženi je suradnik na Filozofskom fakultetu Sveučilišta u Mostaru, gdje trenutno ima akademsku titulu izvanrednog profesora.
Kakva je poveznica između kontrolinga i posla kojim se Vi bavite?
Vodim poduzeće koje se bavi razvojem poslovnih informacijskih sustava, sustava poslovne inteligencije i rješenja koja su prilagođena specifičnim potrebama korisnika. U svom svakodnevnom radu često sam u izravnom kontaktu s kontroling funkcijom – ne kao kontroler, nego kao partner koji pomaže da podaci iz transakcijskih sustava postanu temelj za kvalitetne i pravovremene informacije. U tom smislu, poveznica između mog posla i kontrolinga je vrlo snažna: oba područja dijele isti cilj – donošenje boljih poslovnih odluka temeljenih na relevantnim podacima.
Upravljanje temeljeno na podacima (data-driven management) danas više nije opcija nego nužnost. Kroz prilagodbu ERP sustava, izgradnju skladišta podataka i razvoj BI rješenja, sudjelujem u oblikovanju okruženja u kojem kontroling može ostvariti svoju punu ulogu – ne samo kao izvještajna funkcija, nego kao strateški sugovornik menadžmenta.
Posebno je važno istaknuti ekspanziju mogućnosti umjetne inteligencije. Danas AI više nije rezerviran za laboratorije i eksperimentalne projekte, već je integriran u svakodnevne alate poslovne inteligencije. Time kontroling dobiva nove mogućnosti – brže i jednostavnije analize velikih količina povijesnih podataka, ali i prediktivne modele koji omogućavaju procjenu budućih trendova. To znači da se uloga kontrolinga pomiče prema proaktivnom savjetovanju i kreiranju scenarija koji mogu imati izravan utjecaj na uspješnost poslovanja.
Kroz Vaš posao, koliko ste primijetili da klijenti razumiju i posjeduju znanja iz kontrolinga?
Na poslovnoj sceni sam već 30 godina, od čega više od dva desetljeća vodim vlastito poduzeće koje razvija poslovne informacijske sustave i sustave poslovne inteligencije. Kroz taj rad imao sam priliku iz prve ruke promatrati kako se tvrtke u našoj regiji razvijaju – od faza u kojima se poslovanje temeljilo gotovo isključivo na intuiciji vlasnika i menadžera, do današnjeg vremena u kojem je analiza podataka postala nužnost.
S razvojem digitalnih tehnologija dogodila se prava eksplozija dostupnih podataka. Oni su danas doslovno posvuda, a alati poslovne inteligencije omogućuju njihovu obradu i pretvaranje u konkretne informacije. Obrazovni sustavi sve više generiraju kadrove koji razumiju važnost informacija, a nova generacija menadžmenta sve češće jasno prepoznaje i ulogu kontrolinga u strateškom odlučivanju.
Međutim, unatoč napretku, u mnogim primjerima i dalje osjećam da se ulaganje u poslovne informacijske sustave – osobito u sustave poslovne inteligencije – kod nas često doživljava kao trošak, a ne kao investicija u razvoj. Takav pogled otežava rad kontroling funkcije, jer bez kvalitetnih i dostupnih podataka, njezin potencijal ostaje ograničen. Prava vrijednost kontrolinga dolazi do izražaja tek kad mu se omogući pristup relevantnim informacijama u stvarnom vremenu, uz podršku kvalitetnih sustava koji omogućuju dublje uvide i brže reakcije.
Koliko kontroling doprinosi učinkovitom upravljanju po vašem mišljenju?
Kontroling može imati iznimno važnu ulogu u učinkovitom upravljanju, ali njegov stvarni doprinos uvelike ovisi o tome kako ga menadžment percipira i pozicionira unutar organizacije. Ako se kontroling promatra isključivo kao operativna funkcija koja prikuplja podatke i sastavlja izvještaje, njegov potencijal ostaje neiskorišten. No, ako mu se da strateška uloga i jasno definiraju ciljevi koje treba podržati, tada postaje snažan alat za upravljanje – gotovo kao „unutarnji kompas“ poduzeća.
U svojoj praksi često vidim razliku između organizacija koje kontroling uključuju u planiranje, odlučivanje i praćenje ciljeva, i onih koje to ne čine. Tamo gdje je kontroling integriran u sve faze upravljanja, odluke su brže, preciznije i utemeljene na stvarnim podacima. S druge strane, bez podrške menadžmenta i bez jasne organizacijske pozicije, kontroling teško može ostvariti puni učinak.
U kontekstu današnjih poslovnih izazova – brzih promjena, neizvjesnosti, potrebe za efikasnošću – kontroling može biti ključni saveznik upravi. No, da bi to postao, mora imati i potrebne alate, i pristup relevantnim podacima, i podršku upravljačke strukture koja razumije njegovu vrijednost.
Jeste li bili u situaciji da naiđete na neslaganje između podataka unutar više različitih baza? Kako premostiti te probleme?
Naravno, neslaganja između podataka iz različitih izvora nešto su s čime se redovito susrećemo, osobito u kontekstu izgradnje skladišta podataka i sustava poslovne inteligencije. Skladišta podataka se pune iz više baza podataka i/ili vanjskih servisa, a razlike u načinu obrade, strukturi i točnosti podataka između tih izvora često su značajne.
Ključ za prevladavanje tih razlika nalazi se u procesu poznatom kao ETL – Extract, Transform, Load. To je faza u kojoj se podaci svakodnevno preuzimaju iz različitih izvora, zatim transformiraju, čiste i standardiziraju prema pravilima koja osiguravaju dosljednost i analitičku vrijednost, te se na kraju unose u skladište podataka.
Razlike mogu nastati iz različitih razloga. Na primjer, mnogi transakcijski sustavi ne uzimaju u obzir povijesne promjene u podacima, što može ozbiljno iskriviti analize. Ako se, primjerice, analiziraju plaće zaposlenika bez uzimanja u obzir promjena njihovih radnih mjesta, stručne spreme ili radnog staža kroz vrijeme, rezultat neće odražavati stvarnu sliku nagrađivanja prema željenim kriterijima.
Također, u praksi često nailazimo na razlike u kvaliteti i točnosti podataka ovisno o tome tko ih unosi, odnosno kako nastaju. Primjer iz proizvodnih poduzeća s kojima radimo pokazuje kako su podaci koje ručno unose voditelji linija – poput podataka o vremenu rada, zastoja ili ispravnosti pakiranih proizvoda – nerijetko subjektivni, neprecizni i prilagođeni operativnim zahtjevima. S druge strane, kada se te linije integriraju s informacijskim sustavom i kada se ti podaci automatski prikupljaju sa strojeva, slika postaje jasna, objektivna i upotrebljiva za analizu.
Upravo zato je u fazi ETL procesa ključno ne samo tehnički transformirati podatke, već i poslovno razumjeti njihov kontekst. Potrebno je definirati jasna pravila pretvorbe, detektirati i rješavati nelogičnosti, ujednačiti formate i primijeniti poslovna pravila kako bi svi podaci, neovisno o izvoru, mogli biti analizirani na konzistentan način. To često uključuje rad s ljudima iz kontrolinga, proizvodnje, HR-a i ostalih funkcija, kako bismo zajedno definirali što podaci zaista znače i kako ih želimo interpretirati.
Na taj način skladište podataka postaje “single point of truth” – jedinstveno, pouzdano i usklađeno mjesto iz kojeg svi u organizaciji crpe iste informacije, što je temelj za kvalitetno i učinkovito upravljanje.
U kojim sve poslovnim granama posluje Hera i je li zahtjevno žonglirati između više različitih područja (prodaja, proizvodnja, javni sektor, ljudski resursi …)?
Temelj našeg poslovanja je razvoj, implementacija i podrška korisnicima našeg ERP sustava Hector, koji je tijekom godina prošao transformaciju od klijent-server arhitekture do suvremenog cloud rješenja. Posebno smo fokusirani na proizvodne sustave, ali i na sektore poput maloprodaje, farmaceutike te trgovine naftom i naftnim derivatima.
Uz ERP rješenja, razvijamo i niz specifičnih, korisnički definiranih informacijskih sustava prilagođenih različitim industrijama. Tu su, primjerice, sustavi za sveučilišta, alati za obradu rizika, aplikacije za eko testiranje pri registraciji vozila, kao i rješenja za homologaciju i certifikaciju na državnoj razini. Aktivno sudjelujemo i u podršci informacijskih sustava financijskog upravljanja za korisnike trezorskog poslovanja, a podržavamo i jednog telekom operatera kroz kompletan billing, CRM i ERP sustav. Naše rješenje svakodnevno, u županijskim/kantonalnim ministarstvima financija, automatski provodi raspodjelu javnih prihoda i osigurava njihovo knjiženje u sustave trezora.
Na prvi pogled, to može izgledati kao „žongliranje“ između potpuno različitih područja. No, u praksi, ako se držite principa struke i temeljite rad na dobroj pripremi te dubinskom razumijevanju poslovnih procesa koje informatizirate, tada nepoznanica ima znatno manje. Najveći izazov nije u raznolikosti korisnika, već u praćenju tehnološke evolucije i u stalnoj prilagodbi rješenja u skladu s promjenama i očekivanjima korisnika. To zna biti zahtjevno, ali vjerujem da će mnogi iz naše struke potvrditi – upravo ta dinamika je ono što nas privlači i zašto ovaj posao volimo.
Smatrate li da je kontroling i učinkovito upravljanje podacima dovoljno zastupljeno u Bosni i Hercegovini, te donose li se često odluke bez točnih podataka?
Nisam član stručnih kontroling udruženja pa ne bih ulazio u ocjenu općeg stanja na razini cijele države. No, iz perspektive nekoga tko svakodnevno surađuje s brojnim klijentima na razvoju i održavanju poslovnih informacijskih sustava, mogu podijeliti konkretna zapažanja.
Suvremeni trendovi, dostupne edukacije i sve složeniji zahtjevi tržišta prirodno guraju djelatnike kontrolinga prema proaktivnijoj ulozi u upravljanju poduzećem. Težište se sve više premješta s retrospektivne analize na prediktivne modele, što zahtijeva naprednije razumijevanje podataka, ali i novu razinu suradnje s poslovnim i IT odjelima. Kontroling to prepoznaje – svakim danom svjesniji je svoje ključne uloge u procesu donošenja odluka.
Međutim, kako bi ta uloga zaživjela u punom smislu, nužno je da djelatnici kontrolinga postanu i svojevrsni pokretači promjene – nositelji podatkovne kulture unutar organizacije. Njihova stručnost, u kombinaciji s novim tehnologijama, može i mora biti temelj razvoja moderne, agilne upravljačke strukture.
Uloga menadžmenta pritom je neizostavna – prepoznati potencijal kontrolinga, ulagati u razvoj znanja i alata, i omogućiti pristup pouzdanim podacima i analitičkim resursima. Budućnost svakako ide u smjeru sve intenzivnije upotrebe poslovne analitike, poslovne inteligencije i alata umjetne inteligencije koji mogu dodatno ubrzati, automatizirati i unaprijediti analitičke procese.
Nažalost, još uvijek postoje organizacije u kojima se odluke donose temeljem nepotpunih ili netočnih podataka – često zbog loše dostupnosti informacija, nepovezanih sustava ili nedostatka povjerenja u izvještajne mehanizme. Upravo u tome leži važnost strateškog pristupa upravljanju podacima – jer kvalitetna odluka bez kvalitetne informacije jednostavno nije moguća.
Predavač ste na 1. Regionalnoj kontroling konferenciji, koja su Vaša očekivanja ?
Moja su očekivanja dvojaka. Kao i na svakoj stručnoj konferenciji koju posjećujem, nadam se da ću čuti nešto novo, naučiti iz iskustava drugih predavača i usporediti ta saznanja s vlastitim. Takva razmjena znanja i perspektiva uvijek je dragocjena, jer nas izdvaja iz svakodnevne rutine i potiče na preispitivanje vlastitih pristupa i rješenja.
S druge strane, kao predavač, dolazim s ciljem da podijelim svoja osobna iskustva iz IT sektora, u kojem sam aktivan više od 25 godina, radeći pretežno s poslovnim korisnicima. Tijekom tog vremena imao sam priliku blisko surađivati s djelatnicima kontrolinga, osobito na razvoju onih dijelova informacijskih sustava koji podržavaju izvještavanje i analizu podataka nastalih u transakcijskim sustavima. Upravo ta suradnja između IT-a i kontrolinga, koja se često događa “iza kulisa”, smatram da zaslužuje više prostora u ovakvim stručnim susretima.
Uvijek su mi bile najzanimljivije konkretne studije slučaja jer one prenose stvarne izazove i rješenja – to je život, to je praksa. Stoga ću i na ovoj konferenciji predstaviti dva konkretna case study-ja iz svoje prakse, s nadom da će potaknuti diskusiju i razmjenu mišljenja među sudionicima. Vjerujem da zajednički možemo dodatno ojačati razumijevanje među strukama i pomoći da se uloga kontrolinga razvija u skladu s vremenom u kojem živimo.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
