U proteklih 20 godina ulaganje u jeftine indeksne poput burzovnog S&P 500 počelo je dominirati velikim dijelom ulagačkog okruženja.
Razlog? Jeftinije je od ulaganja u većinu uzajamnih fondova, mnogo je manje trgovanja (što povećava troškove), a primarna struktura koja se koristi za ulaganje u indekse (indeksne fondove) – fondovi kojima se trguje na burzi (ETF-oviETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz...), također imaju porezne prednosti.
Nitko ne može odrediti točan datum kada je postalo jasno da je ulaganje u indeksne fondove pobijedilo ulaganje u aktivno upravljanje (npr. pojedinačne dionice), ali izjava Warren Buffetta svakako je bila ključni trenutak.
Godina je bila 2007. Buffett se okladio s Protege Partners, tvrtkom za upravljanje novcem iz New Yorka, da bi indeksni fond mogao pobijediti aktivnog upravitelja.
Zašto se Warren BuffettWarren Buffett rođen je u Omahi 1930. Još u ranoj dobi raz... kladio na indeksne fondove
Oklada je bila sljedeća: tijekom razdoblja od 10 godina koje počinje 1. siječnja 2008. i završava 31. prosinca 2017., S&P 500 će nadmašiti portfelj pet hedge fondova, kada se učinak mjeri na osnovi neto naknada, troškova i izdataka.
Buffett, koji je izabrao Vanguard Index Fund kao zamjenu za S&P 500, uvjerljivo je pobijedio. Hedge fond sastavljen od pet ulagačkih fondova imao je prosječni povrat od samo 36,3% neto naknada u tom desetogodišnjem razdoblju, dok je ulaganje u S&P indeks imao povrat od 125,8%.
U svom pismu dioničarima iz 2017., Buffett je uzeo u obzir visoke naknade upravitelja hedge fondovimaHedge fondovi su investicijski fondovi kojima se aktivno upr... i ponudio ono što je nazvao jednostavnom jednadžbom: “Ako Grupa A (aktivni ulagači) i Grupa B (ulagači koji ne rade ništa) sačinjavaju cjelokupni svemir ulaganja, a B je predodređen da postigne prosječne rezultate prije troškova, tako da mora i A. Koja god skupina ima niže troškove, pobijedit će.”
Njegov savjet ulagačima: “Kad trilijunima dolara upravljaju ljudi s Wall Streeta naplaćujući visoke naknade, obično će menadžeri biti ti koji ubiru ogromne profite, a ne klijenti. I veliki i mali ulagači trebali bi se držati jeftinih indeksnih fondova.”
Zašto bi investitorima mogli biti dobri jeftini indeksni fondovi
Buffett je govorio nešto što je bilo poznato pametnim ulagačima i trgovcima gotovo cijelo stoljeće, ali čemu je dugo trebalo da prodre u svijest prosječnog ulagača: aktivni upravitelji fondova imaju užasne rezultate.
Standard & Poor’s prati evidenciju aktivnih menadžera više od 20 godina. Njihovo izvješće sredinom 2022. godine pokazuje da, kada se usklade s naknadama i fondovima koji odustaju zbog lošeg učinka, nakon pet godina 84% upravitelja fondova s velikim kapitalom kojima se aktivno upravlja ima lošije rezultate od svoje referentne vrijednosti, a nakon 10 godina i 90% lošije rezultate.
To je toliko loše da je Standard & Poor’s u istraživanju rezultata iz 2019. rekao da je izvedba aktivnih menadžera “gora nego što bi se očekivalo da idu na sreću”.
Zašto aktivni menadžment ima tako loš učinak? Jedan problem je da su naknade previsoke, tako da je bilo kakva bolja izvedba nagrizena visokim troškovima.
Drugi problem: upravitelji fondova često previše trguju, što povećava pogreške pri ulaganju i može dovesti do većeg poreza.
Treći problem: većinu trgovanja danas obavljaju profesionalci koji trguju jedni protiv drugih. Ovi trgovci, uglavnom, imaju pristup istoj tehnologiji i istim informacijama kao i njihova konkurencija. Rezultat? Većina ima malu ili nikakvu informacijsku prednost nad konkurencijom.
Ako Buffett, koji je vješt ulagač, prepoznaje prednosti jeftinih indeksnih fondova, vrijedi ih provjeriti i eventualno uključiti u svoj portfelj.
Izvor: CNBC Make it
