Petak, 22 studenoga, 2024
spot_img

Zadnje objave

Možda vam se sviđa

Jesu li tvrtke na Zapadnom Balkanu spremne za novu krizu?

Nedostatak pristupa financiranju i dalje ograničava rast malih poduzeća u regiji. Financiranje inovativnih i start-up tvrtki posebno je otežano nedostatkom kreditne povijesti i oslanjanjem na nematerijalnu imovinu koju je teško osigurati.

Ruska invazija na Ukrajinu i ekonomska kriza dogodile su se upravo u trenutku kada se Zapadni Balkan oporavljao od šoka uzrokovanog COVID-19. Istraživanje pod nazivom “Otpornost poslovanja na Zapadnom Balkanu u vrijeme nove krize”, koje je glavna ekonomistica EIB-a Deborah Revoltela predstavila na sastanku Strateškog odbora Investicijskog okvira za Zapadni Balkan u Rimu, ispituje kako su poduzeća u  regiji prebrodila oštar pad uzrokovan pandemijom i koliko su spremne suočiti se s budućim izazovima,prenosi bonitet.com.

Rezultati su izvedeni iz izvješća pod nazivom Poslovna otpornost u pandemiji i izvan nje, koje su nedavno zajedno pokrenuli i objavili EIB, EBRD i MMF, a koje pokriva širu regiju istočne Europe i srednje Azije.

Prilagodba u pandemiji

Do sada su poduzeća prolazila kroz pandemiju bolje nego što se isprva strahovalo. Izgubili su 29% svog prometa i otpustili 9% svoje radne snage, a pandemija je posebno teško pogodila prvi uslužni sektor i mala i srednja poduzeća. Međutim, golema potpora politike pomogla je u sprječavanju masovnih bankrota, tako da je samo 3% poduzeća u regiji podnijelo zahtjev za bankrot ili se trajno ugasilo. Izvješće pokazuje da su se tijekom pandemije bolje prilagodile tvrtke koje su bile uključene u globalne lance vrijednosti, one koje su u prošlosti bile inovativnije, one koje su bile više digitalizirane i one s boljim upravljanjem. Proširili su svoju online prisutnost, prebacili se na rad na daljinu, prilagodili proizvodnju ili učinkovitije koristili dostupnu podršku politike. Vladini programi odigrali su stabilizirajuću ulogu, ublažavajući stres ranjivih poduzeća, poput manjih poduzeća, samostalnih poduzetnika i onih koji nemaju mogućnost prekoračenja.

“Rat u Ukrajini još jednom testira otpornost gospodarstava zapadnog Balkana dok se oporavljaju od pandemije”, rekla je Deborah Revoltella, glavna ekonomistica EIB-a. “Novi rizici i povećana neizvjesnost vrše pritisak na prekogranične tokove i trgovinu.” Ovo je relevantno jer naša analiza pokazuje da su otpornost i inovativnost poduzeća povezani s njihovim sudjelovanjem u globalnim lancima vrijednosti i trgovini. U fazi potencijalnih trendova deglobalizacije, Zapadni Balkan svoju konkurentsku prednost, koja se ogleda u snažnim vezama s EU, treba nadograditi i dodatno ojačati, kao odskočnu dasku za brži razvoj.

Izvješće pokazuje da gospodarstva zapadnog Balkana općenito više ulažu u inovacije nego gospodarstva u široj regiji, iako se taj proces temelji na prilagodbi postojećih tehnologija koje se uvoze. Otvaranje globalnog gospodarstva bilo je ključno u omogućavanju tih zemljama da poboljšaju svoje komparativne prednosti i povećaju svoju konkurentnost. Industrijska struktura regija koje su više integrirane u globalne lance vrijednosti pokazuje jasan fokus na proizvode s višom dodanom vrijednošću, dok one koje su manje integrirane uglavnom trguju industrijskim proizvodima s nižom dodanom vrijednošću ili sirovinama.

Dokazi iz izvješća pokazuju da su trgovinska integracija s razvijenim zemljama, posebice s Europskom unijom, pristup informacijama i znanju kroz sudjelovanje u globalnim lancima vrijednosti, strana licencirana tehnologija i moderne prakse upravljanja među najvažnijim elementima za poticanje inovacija na Zapadnom Balkanu. .

Pristup financiranju

Financijski sustavi na zapadnom Balkanu do sada su se dobro držali. Tvrtke se još uvijek uvelike oslanjaju na bankovne kredite kao izvore vanjskog financiranja. Tržišta kapitala nedovoljno su razvijena, a dostupnost rizičnog kapitala, privatnog kapitala i leasinga vrlo je ograničena. Udio kreditno ograničenih poduzeća na Zapadnom Balkanu znatno je veći među malim poduzećima u usporedbi s velikim (16% u odnosu na 7%). Ta kreditna ograničenja rezultat su nedovoljne transparentnosti malih i srednjih poduzeća, kao i ograničenog kapaciteta posrednika u pogledu procjene rizika. Nasljeđe pandemije COVID-19 i utjecaj ruske invazije na Ukrajinu vjerojatno će dodatno onemogućiti stabilan pristup financijskim resursima. S vremenom će se više kamatne stope pretvoriti u strože uvjete financiranja, uz još veću neusklađenost između potražnje i ponude zajmova za mala i srednja poduzeća. To bi mogao biti problem jer je pristup financiranju, uključujući prekoračenja, bio važan izvor poslovne otpornosti tijekom pandemije.

Zelena ekonomija

Regija polako prelazi s ovisnosti o ugljenu i nafti na energiju iz obnovljivih izvora, jačajući svoju energetsku sigurnost. Međutim, do 2018. regija se uvelike oslanjala na fosilna goriva za proizvodnju tri četvrtine električne energije. Nekoliko zemalja nastavlja davati velike subvencije kako bi potrošačima omogućile niže cijene plina i drugih fosilnih goriva, čime se prigušuju poticaji za smanjenje emisija.

Mala i srednja poduzeća (MSP) na Zapadnom Balkanu u pravilu nemaju dovoljno poticaja za uvođenje ekološke prakse. Fizički klimatski rizici već utječu na mala i srednja poduzeća na zapadnom Balkanu, pri čemu je 10% ispitanika u anketi poduzeća prijavilo gubitke zbog ekstremnih vremenskih prilika u tri godine prije intervjua. Međutim, studija je dokumentirala ograničenu svijest malih i srednjih poduzeća po pitanjima zaštite okoliša, jer samo 21% svih malih i srednjih poduzeća ulaže u energetsku učinkovitost, a među tvrtkama koje ne uvode nikakve klimatske mjere, njih 59% smatra da takva ulaganja nisu prioritet. Točnije, izvješće pokazuje da klimatska ulaganja ovise i o sposobnostima upravljanja i pristupu financiranju. Učinkovita intervencija će se pozabaviti i ograničenjima financiranja i uskim grlima u svijesti i upravljačkim sposobnostima.

 

Prijavite se na naš Newsletter

Popularno