Nedavno je jedna, neistinita vijest bila uzrok komešanje na burzama. I na ovom tržištu programi umjetne inteligencije „prate“ događaje i prodaju dionice. A UI i na drugi način utječe na burze.
Jednog ponedjeljka u svibnju ove godine na američkim burzama su odjednom vrijednosti dionica pale. To se poklopilo s viješću i fotografijom objavljenom preko društvene mreže kako se zbila velika eksplozija u blizini Pentagona, piše DW.
Špekulacije oko terorističkog napada su počele kolati onliine svijetom. Spoinjao se i počtak rata. Ovakve neistinite vijesti su na burzama istog trena uzrokovale pad vrijednosti dionica. Investitori su svoje bogatstvo prebacili u tradicionalno „sigurne luke“ za novac u slučaju krize, kao što je zlato.
500 milijardi dolara promjenilo vlasnika
Pad vrijednosti u ovom slučaju ne izgleda velik. Indeks 500 kompanija kojeg vodi Standard & Poor’s je pao za 0,3%. Ipak kada se uzme ukupni volumen tih vrijednosnica je to bilo oko 500 milijardi dolara koje su u jednom trenutku promijenile vlasnika.
Umjetna inteligencija lagala, umjetna inteligencija naplatila
Eksplozija se naravno nijedogodila. Da apsurd bude potpun, taj fake news i montirana fotografija eksplozije pored američkog ministarstva obrane je napravljena uz pomoć programa umjetne inteligencije. Reakcija na burzama je nastala jer su drugi programi uz pomoć umjetne inteligencije „otkrili” tu vijest i naložili prodaju dionica, piše DW.
Dok je objavljivanje takve „vijesti” možda tek maslo nekog pripadnika društvene mreže koji bolesno vapi za pažnjom javnosti, ti programi u svijetu novca su mnogo ozbiljnije korištenje sposobnosti takve umjetne inteligencije. Oni neprestance analiziraju sve vijesti i prema njima i prema reakcijama na takve događaje u prošlosti, čak i bez ljudske ruke nalažu prodaju ili kupnju određenih vrijednosnica.
Doduše u ovom slučaju se sve brzo stabiliziralo i vratilo na stare vrijednosti. Ovaj slučaj je otvorio pitanje utjecaja umjetne inteligencije na svjetsko tržište kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr.... Čelnik američkog ureda za nadzor burzi (SEC) Gary Gensler je izrazio svoju bojazan kako bi ta tehnologija mogla biti „sistematski rizik“ za burze i čak bi mogla izazvati financijsku krizu.
Društvene mreže imaju veći uticaj od ljudi
Nije strano da novinske kuće nasjednu na pojedine netočne vijesti. Veći je problem što vijesti koje se šire preko socijalnih mreža imaju sve veći utjecaj na javnost. Čak i ako je jasno kako je u njima manje važno, je li vijest istinita. Puno je važniji broj klikova ili pregleda. U pravilu se i takve lažne vijesti i fotografije – pa makar učinjene i uz pomoć UI, još uvijek razmjerno lako i brzo mogu otkriti kao netočne. Ipak, algoritam računala i programi umjetne inteligencije „razmišljaju“ na drugi način. Vođenmi su narodnom poslovicom “gdje ima dima, ima i vatre”. Internet lako sve pamti, umjetna inteligencija će imati mnogo više problema “zaboraviti” na dim i shvatiti da to ne mora značiti da je negdje bila vatra.
Gomila takvih reakcija se odvija samo na tržištu vrijednosnica visoke učestalosti koje rade s određenim algoritmima. Jednostavno rečeno, ti algoritmi traže naslovnice, obrađuju ih i te podatke prenose u ponašanje u trgovanju koje reagira u milisekundama.
Aram Kobeissi,Glavni urednik službe za informiranje gospodarstva Kobeissi Letter
Tu nije predviđeno čekanje i provjera, je li ta vijest točna – svaka sekunda bi mogla značiti gubitak novca. „To je otprilike da svaki put kad se samo jednom pojavi neka vijest, odmah pritisnete obarač.“
Profesor ekonomije sveučilišta Oxford Nir Vulkan doduše dodaje kako su špekulanti na burzama uvijek znali reagirati i na puke glasine i na netočne vijesti, ali i kako se tržište redovito umirilo čim su stvari postale jasnije. „S internetom i sa svim njegovim mogućnostima komunikacije se eto to događa brže i snažnije. Ali ipak dolazi i do korekture“, kaže za DW.
Umjetna inteligencija je opasna za burze
Tehnologija umjetne inteligencije je opasnost za burze i na jedan drugi način. Jako se puno priča o utjecaju umjetne inteligencije da baš svi žele uložiti novac u dionice kompanija koje se time bave. „UI-revolucija je već prilično realna i značajna“, kaže Julian Emanuel iz tvrtke Evercore ISI na postaji CNBC. „Ali takvi razvoji dolaze u valovima. A ponekad ima malo previše entuzijazma i vrijednosti dionice opet padaju.”
Je li i UI pak „mjehur od sapunice“ koji se sad širi na tržištu kapitala? Čini se kako svi žele kupiti dionice tvrtki kao što su Microsoft, Alphabet, Amazon, Apple, Meta i Nvidia – ovih šest IT divova već i sad čine gotovo polovicu čitave vrijednosti tehnološkog segmenta NASDAQ-a. A kad popusti zanimanje za UI i dionice IT-kompanija – što se već počelo događati nakon što i središnje banke dižu eskontnu stopu, onda bi i taj mjehur od sapunice mogao barem izgubiti nešto od svoje napuhanosti.
