Mađarska forinta, češka kruna ili poljski zlot se odlično drže u odnosu prema dolaru ili euru. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je u tim zemljama prilično visoka, ipak eskontna stopa je još viša. Hoće li vrijednost ostati dugoročno visoka, analiziraju na Deutsche Welle.
Češka kruna bilježi najvišu vrijednost u posljednjih 14 godina. Zanimljivo je da je i vrijednost mađarske forinte je na najvišoj razini u posljednjih 10 mjeseci. Vrijednost rumunjskog lev-a oscilira u vrijednosti. Centralna banka Rumunjske razmjerno uspješno vodi Lev kroz ova nemirna vremena.
Doduše sve zemlje istočne Europe izvan zone eura imaju velikih problema s gospodarskim rastom i inflacijom. Centralne banke u tim državama vode oštru politiku protiv zaduživanja. Dok Europska centralna banka na inflaciju od 6,9% (ovog travnja) odgovara eskontnom stopom od 3,75%. U slučaju američkog dolara, gdje je inflacija prošlog mjeseca bila 4,9%, eskontna je stopa čak 5,25%. S druge strane središnja banka, recimo, Poljske još od prošlog rujna drži eskontnu stopu na 6,75%.
Ne samo da vrijednost zlota prema euru i dolaru raste, nego se i inflacija polako guši. Tako je u ožujku iznosila 16,1%, u travnju je pala na 14,1%. Guverner Nacionalne banke Poljske Adam Glapinski je za list Gazeta Polska izjavio kako će inflacija već do rujna “pasti na jednoznamenkasti iznos”, piše Deutsche Welle.
Jeli stanje zaista sjajno?
Ako situaciju komentirate s Piotrom Arak-om, direktorom Poljskog ekonomskog instituta (PIE), tu neke stvari i nisu baš optimalne. Cijene energenata padaju, raste izvoz, a dolazi i kapital obzirom na povoljne realne kamateKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., što onda znači i stabilnost novca.
Proteklih kvartala je zabilježeno značajno poboljšanje prometa roba i izvoza obzirom da gospodarstva zemalja regije nastavljaju rasti, dok je smanjenje cijena sirovina smanjilo i teret uvoza.
Piotro Arak, direktor Poljskog ekonomskog instituta
Ipak, stručnjak za monetarnu politiku ING banke Rafal Benecki upozorava kako gospodarski pokazatelji Poljske od ovog ožujka “ne pokazuju baš lijepu sliku”. Visoka eskontna stopa i skup novac neminovno uzimaju danak u gospodarskom rastu. Što je još gore, po njegovom mišljenju nema bitnih promjena u samom korijenu inflacije. Tamošnje kompanije tek svoje više troškove prenose dalje, većom cijenom svojih proizvoda. Jedino što smanjuje inflaciju je ipak niža cijena energenata i jeftinije živežne namirnice. Podsjećamo, poljski ratari održavaju često prosvjede zbog uvoza iz Ukrajine.
Analitičari iz ING banke ne očekuje neku promjenu eskontne stope u Poljskoj do kraja ove godine. To automatski znači i da su iscrpljene sve mogućnosti da vrijednost poljske valute nastavi rasti. No istovremeno podsjeća kako se u Poljskoj u studenom održavaju izbori. Iskustvo nas uči da se to u pravilu zna pokazati kao kobno za financijsku stabilnost neke zemlje.
Predizborna obećanja u fiskalnoj politici su uvijek velika opasnost.
Rafal Benecki, stručnjak za monetarnu politiku ING banke
Mađarsku forintu ojačao izvoz energenata
I vrijednost mađarske forinte raste. Od početka godine je narasla za 6,6% prema euru i 9,3% prema američkom dolaru. Nacionalna banka Mađarske drži eskontnu stopu još od listopada na čak 13%. Ipak, ovo ima svoju cijenu. Mađarska je u tehničkoj recesiji već tri kvartala za redom tako da stručnjaci očekuju smanjivanje eskontne stope najkasnije do kraja ove godine. ING banka ipak i prije toga očekuje lagani oporavak mađarskoga gospodarstva. Procjenjuje kako će mađarsko gospodarstvo godinu završiti s rastom od 0,7%. U slučaju Mađarske su niže cijene energenata pomogle vanjskotrgovinskoj razmjeni. Zahvaljujući većem izvozu povećala se vrijednost forinte.
U Češkoj je kruna snažna kao nikad u posljednjih 15 godina, a gospodarski rast svakog kvartala nekako uspijeva doći do pozitivnih 0,1%. No Piotr Arak misli da za sve države istoka Europe inflacija nije glavni problem, ali je uvjeren da će se ona tamo zadržati znatno dulje nego u zoni eura.
“To bi moglo dovesti do smanjenja potrošnje i kupovne moći. Povrh toga, sporiji gospodarski rast bi mogao dovesti i do manjih stranih ulaganja i većeg državnog deficita. A to su oboje negativni čimbenici“, upozorava stručnjak Poljskog ekonomskog instituta.
Stanje ipak nije održivo – dugoročno
Zato je uvjeren kako je trenutna visoka vrijednost i poljskog zlota i drugih valuta zemalja istočne Europe tek “labuđi pjev” koji neće potrajati dugo. “Dugoročno gledajući, sve ukazuje da će te valute izgubiti na vrijednosti. Ali tu će biti razlike između tih zemalja.”
No najveća prijetnja gospodarstvu tih država je opasnost da gospodarstvo SAD-a zapadne u recesiju. Ne samo recesijaRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja..., nego je i nedavna propast nekih banaka ukazala na opasnost stabilnosti globalnog bankovnog sustava. A po starom pravilu da, “kad veliki kihnu, mali umiru od upale pluća”, bi to onda lako moglo značiti bitno slabiji priljev kapitala u zemlje istoka Europe, piše Deutsche Welle.
