Tri godine prije smrti, veliki znanstvenik i zvijezda svog doba, Albert Einstein, napisao je Carlu Zeligu:
“Nisam ništa darovitiji od bilo koga drugog. Samo sam znatiželjniji od prosječne osobe i neću odustati od problema dok ne pronađem pravo rješenje za njega.”
Svoju radoznalost Einstein je pokazivao u svom svakodnevnom, običnom životu. Walter Isaacson je u svojoj opsežnoj biografiji velikog fizičara naveo bezbroj primjera koji potvrđuju da je Einstein od malih nogu bio sklon pitanjima i ispitivanjima. Još kao mali bolesnik sa strahopoštovanjem je gledao u kompas i pitao se zašto igla pokazuje na sjever? Što znači da se dva događaja događaju u isto vrijeme? Kako čovjek može primijetiti da se kreće u zakrivljenom prostor? Bila su to pitanja, kako je sam Einstein napisao, s kojima se ‘obični odrasli nikad ne bave’.
Znatiželja je, razumljivo, odvukla Einsteina na temu novca, bogaćenja, pa čak i burze, piše bonitet.
Einstein na burzi
Postoje podaci da je Albert Einstein dobar dio novca koji je dobio u sklopu Nobelove nagrade uložio na burzu. U 1920-ima američko tržište dionica je bilo u procvatu dok se nije potpuno srušilo 1929. Osam godina prije tog događaja Einstein je dobio Nobela i ulagao u dionice. Izgubio je novac iako su se tih godina vrijednosti četiri puta povećale, a mnogi su posuđivali novac kako bi sudjelovali u dioničkim transakcijama.
S druge strane, Albert Einstein je napisao da odbija zarađivati od svoje znanosti te da se njegov ‘lovorov vijenac ne prodaje kao paket pamuka’. No, činjenica je da je živio vrlo lagodnim životom sa svim luksuzom koji ga je privlačio. Od skupe violine koju je svirao do kuhara koji mu je pripremao vegetarijanska jela (jer je izjavio da ‘ipak nije tigar’). Nakon njegove smrti 1955. godine velikom fizičaru ostalo je oko 12 milijuna dolara prema današnjoj vrijednosti, što pokazuje da je slavni znanstvenik dobro raspolagao novcem.
Albert Einstein i kamata
Postoji još jedno područje koje je privuklo Einsteina i njegovu znatiželju. Poznata je njegova definicija složenog ukamaćivanja kao ‘osmog svjetskog čuda’ te je dodao:
– Tko to razumije, zarađuje. Plaćaju oni koji ne razumiju.
Možete pogoditi koji bi od dva ponuđena izbora bio Einsteinov:
- Sada uzeti ponuđenih milijun dolara ili
- Jedan dolar koji ima mogućnost udvostručiti se svaki dan narednih 30 dana.
Bilo mu je jasno da je ulaganje uz kamatu jedini način zarade i jedini pravi odnos prema novcu tko ga želi uvećati. On sam je očito bio taj koji razumije, pa je zaradio, jedino u što je uložio bilo je nesretno burzovno vrijeme.
O novcu
Na stranu Einsteinov lagodan život i dobra zarada. Zvijezda svog doba, veliki znanstvenik, nije imao visoko mišljenje o novcu i napisao je da novac ima destruktivnu prirodu. Zastupao je stav da svatko treba težiti tome da postane čovjek od vrijednosti, a ne čovjek od uspjeha.
Također je napisao da je jedini oblik života koji je vrijedan i ima smisla onaj koji se živi za druge.
„Uvjeren sam da nema tog bogatstva na svijetu koje će ljudskom rodu pomoći da napreduje, pa čak i ako je ono u rukama onih koji su najvjerniji napretku… Novac može privući samo sebičnost i stalno težiti svom vlasniku da ga zlorabi. Možete li zamisliti Isusa, Mojsija ili Gandhija s Carnegie vrećama punim novca?”, napisao je genij 20. stoljeća Albert Einstein.
