Većina nas voljela bi raditi u živahnom, raznolikom i brižnom okruženju u kojem smo cijenjeni kao cjeloviti ljudi – što znači da su naši životni prioriteti jednako podržani kao i oni radni. Često prepuštamo nadređenima da ovaj san pretvore u stvarnost, vjerujući da je korporativna kultura nešto što postavlja vodstvo, a provode menadžeri i timovi za ljudske resurse. Pretpostavljamo da njihove vrijednosti, zajedno s politikama i odlukama koje donose, određuju ponašanja i prioritete koje mi zaposlenici moramo slijediti.
Iako ima neke istine u ovim pretpostavkama, jednako je istina da je korporativna kultura uvelike izgrađena i ojačana od strane ljudi – što znači da ste to vi, vaše kolege i članovi vašeg tima. Pojedinci mogu imati ogroman utjecaj u svojim sferama ingerencije. Zapravo, HBR piše kako postoji nekoliko stvari koje možete učiniti, čak i na početku svoje karijere kako biste pridonijeli korporativnoj kulturi organizacije.
Upoznajte ljude na osobnoj razini.
Prva i najosnovnija stvar koju možete učiniti jeste upoznati svoje kolege kao ljude -a ne samo kao kolege s posla – i podržati ih. Budite osoba koja daje sve od sebe kako bi se sprijateljila s novim članovima tima, od kojih bi se mnogi mogli osjećati kao stranci nakon što su se tek pridružili vašoj organizaciji. Pozovite ih na ručak ili na razgovor uz virtualnu kavu. Predložite druge ljude s kojima bi im bilo dobro da se povežu ili ako ste u uredu, preuzmite inicijativu da ih sami predstavite.
Isto vrijedi i za one kolege s kojima ste možda ostali u kontaktu u posljednjih nekoliko godina. Javite im se putem e-pošte ili nekog od messengera s porukom poput: „Pozdrav [ime]! Pitala sam se biste li možda željeli popiti kavu i popričati? Zaista se divim poslu koji ste radili, ali smatram da se zapravo nismo imali prilike povezati”.
Ove male geste mogu napraviti razliku. Vaši kolege će vas početi doživljavati kao pozitivnog saveznika, izvor, ili još bolje prijatelja — sve to može povećati vaš utjecaj i potencijal za rast. Štoviše, što više prijatelja steknete, biti ćete sretniji na poslu. Zapamtite da je “imati najboljeg prijatelja na poslu” možda jedini najbolji pokazatelj dugoročnog zadovoljstva i angažmana.
Uostalom, ako ćete vi i vaši suradnici zajedno provoditi 40 do 50 sati tjedno, možda ćete uživati i u društvu jedni drugih.
Slavite druge (i budite kreativni).
Prepoznavanje i pohvaljivanje članova tima za njihov rad izvrstan je način da date primjer i razvijete pozitivnu kulturu, čak i ako je to samo unutar vašeg odjela. Vaši postupci će signalizirati da obraćate pažnju, da primjećujete doprinose drugih ljudi i da ste zagovornik njihovog rada.
Postoji i nekoliko malih (ali moćnih) stvari koje možete učiniti kako biste svojim kolegama pokazali da ih doživljavate i cijenite kao ljude. Možete podsjetiti svoj tim na međusobne rođendane i godišnjice rada ili možete potaknuti ljude da se okupe i pokažu podršku kada netko od kolega doživi neki veliki životni događaj. Ove geste, iako jednostavne, mogu stvoriti istinsku kulturu brige. Razmislite o tome na sljedeći način: ako nitko ne prati datume, ne skuplja novac za kupnju torte i ne traži od ljudi da potpišu promišljene čestitke, nema zabave!
Na radnom se mjestu mogu napraviti zabave povodom rođenja djece, happy hours, ručkovi za druženje tima, pa čak i grupe podrške za one koji prolaze kroz teška vremena. Menadžeri ne moraju uvijek biti glavni odgovorni. Često je moćnije ako aktivnosti izgradnje kulture organski rastu iz pojedinačnih zaposlenika.
Neka vas ljudi ne vide ljute.
Kada vaš menadžer ponudi dodatne ustupke nekom od vaših kolega (iz bilo kojeg razloga), ljudska je priroda biti ogorčen ili ljubomoran. Na primjer, mlada, zdrava, solo osoba bez djece može povremeno raditi do kasno kako bi nadoknadila potrebe svojih starijih kolega. Ako se nađete u ovakvoj situaciji, možete se smatrati žrtvom ove priče – ili možete prepraviti scenarij i vidjeti sebe kao nekoga tko pomaže nekome u nevolji.
Uostalom, svi smo mi ljudi. Svi se susrećemo s preprekama i u nekim se trenucima možemo prikazati bolje nego u drugim. Ako se malo izmaknete i promatrate situaciju kroz objektiv empatije, shvatit ćete da nikada ne možete znati kroz što netko drugi prolazi – bilo da radite s njima svaki dan ili se samo mimoilazite.
Ovo ne znači da biste trebali biti otirač. Zaslužujete da se i vaše potrebe zadovolje baš kao i one drugih kolega. Umjesto toga, cilj je postaviti zdrave granice, ali voditi se empatijom. Pronađite ravnotežu između “ne” i “da”, a kada kažete “da”, učinite to pažljivo, a ne ljutito. Razmislite koliko možda pomažete kolegi tako što ćete ga veselo podržavati u teškim trenucima. U nekom trenutku, umjesto vas će se trebati uključiti netko drugi. Zašto ne pridonijeti korporativnoj kulturi tako što ćete biti osoba koja će rado pristati na obostranu podršku.
Budite primjer.
Mnoge tvrtke trebaju zaposlenike koji će se pridružiti kratkoročnim projektima ili dugoročnim odborima usmjerenim na izgradnju boljeg radnog mjesta. Sudjelujući u tim naporima, pomažete i sami sebi izgrađujući svoju internu mrežu, razvijajući komunikacijske vještine, pokazujući svoju spremnost na preuzimanje veće odgovornosti i, naravno, poboljšavajući svoje radno mjesto. Nadalje, etablirate se kao pouzdan i brižan uzor, posebno za one koji su novi u tvrtki.
Ako ste netko sa sigurnim poslom i dobrom reputacijom, možete učiniti korak dalje tako da otvoreno prakticirate samo-osnaživanje na poslu i stoga potičete druge da učine isto. Primjeri navedenoga mogu uključivati uzimanje prave pauze za ručak, korištenje godišnjeg odmora, to što ćete biti prvi koji će uzeti produženi roditeljski dopust (ili neke druge pogodnosti koje ljudi možda oklijevaju koristiti), ili čak davanje povratne informacije vašem šefu kako njegova e-poruka poslana sinoć u 23 sata timu uzrokuje stres. Budite vođa tima koji bez isprike pokazuje drugima da davanje prioriteta vlastitom zdravlju i dobrobiti ne samo da je u redu, nego je često i neophodno.
Postoji mnogo savjeta koji tjeraju menadžere da preuzmu odgovornost kada je u pitanju razvoj pozitivne timske kulture. Međutim, i vi to možete učiniti. Promjena se ne događa osim ako netko ne istupi, a ta osoba ne mora biti šef. Ta osoba treba biti vođa, a uz malo inicijative, kreativnosti i empatije, taj vođa možete biti vi.
