Proizvođači automobila prave manje automobila, a zarađuju više novca. Razlog za to treba tražiti u globalnoj nestašici poluvodiča, što potiče proizvođače da usmjeravaju oskudne zalihe na svoje najskuplje modele.
‘Prednost imaju premium modeli jer su njihove marže veće’, objasnio je Matthias Heck, analitičar automobilskog tržišta u Moody’su.
Strategija auto industrije ima ekonomskog smisla – zašto trošiti dragocjene komponente za izradu jeftinih automobila s malom profitnom maržom, a ne stavljati ih u vrhunske luksuzne modele? Ali s ekološke je strane takva strategija štetna jer teži da modeli poput SUV-a imaju veće emisije plinova od manjih gradskih automobila.
I kad je riječ o električnim automobilima, industrija trenutno više favorizira luksuzna električna vozila koja imaju veći ugljični otisak od onih manjih, piše Politico.
Volkswagen grupa povećala je svoju dobit u 2021. za 75 posto, na više od 15 milijardi eura, a prodaja joj je pala za 600.000 vozila. Kompanija je odlučila iskoristiti zalihe čipova u svojim premium vozilima visoke marže iz Porschea i Audija, zanemarujući jeftinije marke Škodu i Seat.
Porsche je 2021. godine povećao prodaju za čak 10 posto u odnosu na prethodnu godinu, prodavši više od 300.000 automobila prvi put u svojoj povijesti, te je bio najprofitabilnija kompanija u VW Grupi, ostvarivši profit od pet milijardi eura. Nasuprot tome, prodaja Seata u 2021. pala je za dva posto, na oko 390.000 vozila, a proizvodnja Škode pala je za gotovo 15 posto, na oko 800.000 vozila.
Francuska grupa Renault koristi istu strategiju. Nakon gubitka od oko osam milijardi eura 2020. izvršni direktor Luca de Meo početkom prošle godine najavio je ono što je nazvao ‘Renaulution‘, a to je ‘promjena politike tvrtke s kvantitete na kvalitetu’. Kao rezultat toga, Renault je povećao dobit u 2021. na oko devet milijardi eura, unatoč padu prodaje za 4,5 posto.
Europska automobilska industrija želi smanjiti ovisnost o čipovima iz Azije, a nekoliko kompanija najavilo je planove za izgradnju vlastitih tvornica čipova, ali će proći godine prije nego što one i prorade. Opet, niti to ne jamči povratak jeftinijim i manjim automobilima.
U svibnju je Mercedes-Benz najavio planove za promjenu linije modela i fokusiranje prvenstveno na proizvodnju luksuznih automobila. Tri četvrtine ulaganja ići će u luksuzne automobile, a kompaktni modeli poput A i B klase bit će ukinuti.
VW-ova marka Audi kreće se u istom smjeru. Čelnik Audija Markus Duesmann rekao je za Frankfurter Allgemeine Zeitung u svibnju da će ograničiti proizvodnju modela niže klase i ‘usredotočiti se na ono što najbolje rade: premium automobile’.
Gledano kroz financijsku prizmu, sve to ima itekako smisla. Prema Moody’su, premium segment će u srednjoročnom i dugoročnom razdoblju nadmašiti cjelokupno tržište automobila. Unatoč rastu cijena, potražnja za premium brendovima ne jenjava i knjige narudžbi su pune.
‘Usprkos svim geopolitičkim krizama, sve je više bogatih ljudi koji se žele počastiti nečim posebnim’, rekao je analitičar EY-a Peter Fuß.
Međutim strategija luksuza predstavlja rizik za okoliš, upozorila je Marion Tiemann, stručnjakinja za mobilnost u Greenpeaceu.
‘Proizvođači automobila koji žele prodati više luksuznih automobila usred klimatske krize, oskudnih resursa i prenapregnutih planetarnih granica dio su problema, a ne rješenja’, rekla je.
Njihova strategija ne samo da neodgovorno troši resurse, već odgađa nužan prijelaz s automobila s unutarnjim izgaranjem na električna vozila, ustvrdila je, dodajući da također usmjerava tržište električnih vozila prema luksuznim modelima.
Baterija od otprilike 800 kilograma, koja se koristi u luksuznom Audijevu električnom SUV-u e-tron, mogla bi se podijeliti na pogon za tri mala električna automobila, tvrdi Tiemann.