U proljetnom periodu dolazi do nekih promjena metabolizma u našem tijelu pa se samim time preporučuje promijeniti prehrambene namirnice koje unosimo u naš organizam. Zimi se očekuje da naša prehrana bude malo masnija i teža no tijekom dolaska toplijih dana treba odabrati laganije namirnice, naravno ovisno o podneblju u kojem se nalazimo.
Nije tajna da je riba dobra za nas. Ne samo da je puna proteina i ima malo zasićenih masti, već je i bogata omega-3 masnim kiselinama, koje mogu smanjiti rizik od srčanih bolesti i moždanog udara. No neke vrste ribe zdravije su od drugih, a neke su čak i opasne ako ih se jede previše.
Prednosti jedenja ribe
Riba je bogata omega-3 masnim kiselinama, vitaminom D i selenom. Osim što štiti srce, pomaže u snižavanju krvnog tlaka i triglicerida, poboljšava funkciju zdravih žila, pomaže u prenatalnom i postnatalnom neurološkom razvoju i smanjuje upalu. Iako omega-3 masne kiseline možete unijeti kroz dodatke ribljeg ulja, laneno sjeme, orahe ili drugu hranu, riba je ipak najbolji izvor.
“Povijesno gledano, riba je oduvijek bila dio prehrane stanovnika plavih zona, u kojima žive 100-godišnjaci. Zanimljivo je da u tim regijama ljudi pretežno jedu biljnu hranu, uz male količine životinjskih proteina, uključujući ribu”, kaže nutricionistica i dijetetičarka dr. Felicia Stoler.
Priprema ribe
No ono što je važno za zdravlje je i način pripreme ribe. Kada se prži u dubokom ulju, ona gubi svoju zdravstvenu vrijednost. Najbolje je konzumirati kuhanu ili ribu s roštilja, a smrznuta je jednako dobra kao i svježa, ističe Stoler za PureWow.
Neke od najzdravijih riba za jelo su divlji losos, srdela, haringa, pastrva, skuša, inćuni i bakalar. Stručnjaci preporučuju da tjedno pojedemo približno 300 grama ribe ili morskih plodova.
Nezdrava riba koju treba jesti umjereno ili izbjegavati
U svim vrstama ribe i školjkama nalaze se tragovi žive. Iako ona u maloj količini neće utjecati na vaše zdravlje, u većim količinama je otrovna. Izloženost metil-živi povezana je sa zaostalim neurološkim razvojem, gubitkom perifernog vida, nedostatkom pokretljivosti ili koordinacije, oštećenjima govora i slabošću mišića, prema američkoj Agenciji za zaštitu okoliša, donosi Poslovni.hr. Trudnice koje konzumiraju metil-živu mogu izložiti svoju dojenčad problemima živčanog sustava i neurološkim problemima. U velikim količinama može uzrokovati trajna oštećenja mozga i živčanog sustava, upozorava Agencija za otrovne tvari i registar bolesti. Agencija za zaštitu okoliša čak metil-živu smatra mogućom kancerogenom tvari za ljude.
Zato treba izbjegavati prekomjernu konzumaciju ribe s visokim sadržajem žive, dok trudnice, žene koje doje i mala djeca trebaju potpuno ograničiti njezin unos. Neke od takvih vrsta su morski pas, sabljarka i tuna.
