Kreditiranje kompanija u europodručju u srpnju je raslo 4,4 posto godišnje, nakon 4,0 posto u lipnju. Istodobno banke pooštravaju kriterije odobravanja poslovnih kredita, a kompanije prijavljuju rast troškova financiranja.
Prema monetarnoj statistici Europske središnje banke (ESB), godišnji rast prilagođenih kredita kućanstvima iznosio je 3,1 posto, dok su krediti privatnom sektoru rasli 4,1 posto.
Riječ je o godišnjoj stopi rasta prilagođenog kreditnog portfelja, a ne o vrijednosti novih kredita odobrenih tijekom srpnja.
Kompanije traže kredite, banke postaju opreznije
Srpanjska anketa ESB-a o kreditiranju banaka pokazala je da su u drugom tromjesečju kreditni standardi za kompanije dodatno pooštreni. Banke su prijavile neto pooštravanje od 7 posto, nakon 10 posto u prethodnom tromjesečju.
Kao glavne razloge navele su povećanu percepciju rizika i manju spremnost na njegovo preuzimanje, osobito zbog geopolitičke neizvjesnosti i kretanja cijena energije.
Potražnja za poslovnim kreditima ipak je blago porasla. Banke su prijavile neto povećanje od 3 posto, iako su prethodno očekivale smanjenje od 10 posto.
Potražnju su podupirale potrebe za financiranjem zaliha i obrtnog kapitala, ulaganja velikih kompanija u dugotrajnu imovinu te refinanciranje postojećih obveza.
Kompanija može povećati zaduženost kako bi financirala skuplje zalihe ili zamijenila postojeći kredit, bez povećanja proizvodnog kapaciteta.
Cijena novih poslovnih kredita gotovo nepromijenjena
Kompozitna kamatna stopa na nove kredite kompanijama u srpnju je iznosila 3,80 posto, uz mjesečno povećanje od jednog baznog boda.
Prema statistici bankovnih kamatnih stopa ESB-a, novi krediti iznad milijun eura s promjenjivom stopom i početnim razdobljem fiksiranja do tri mjeseca imali su prosječnu kamatu od 3,49 posto. Kod kredita do 250.000 eura iste kamatne kategorije stopa je iznosila 3,83 posto.
Vrijednost novih kreditnih poslova iznosila je 324,58 milijardi eura, prema 300,66 milijardi u srpnju prošle godine. To je povećanje od približno osam posto.
U vrijednost novih kreditnih poslova ulaze i ponovno ugovoreni postojeći krediti, pa se cijeli iznos ne može pripisati novom financiranju.
Manje kompanije osjećaju veći pritisak
Razlika između velikih i manjih poduzeća vidljiva je u ESB-ovoj anketi SAFE, koja prati iskustva samih kompanija.
U drugom tromjesečju neto 42 posto kompanija prijavilo je povećanje kamatnih stopa na bankovne kredite. Neto 31 posto navelo je rast ostalih troškova financiranja, uključujući naknade i provizije.
Mala i srednja poduzeća prijavila su neto smanjenje dostupnosti bankovnih kredita od 4 posto, dok su velike kompanije prijavile neto poboljšanje od 4 posto.
Banke su prijavile strože kreditne standarde u automobilskoj industriji i energetski intenzivnoj proizvodnji, gdje poslovni rizici ostaju povezani s kretanjem cijena energije i geopolitičkom neizvjesnošću.
Bankovni krediti rastu, a omjer ukupnog duga i BDP-a pada
Širu sliku zaduženosti kompanija daju sektorski financijski računi ESB-a za prvo tromjesečje. Prema tim podacima, ukupno financiranje nefinancijskih kompanija raslo je 1,4 posto godišnje, dok je financiranje kreditima svih vjerovnika povećano 2,3 posto.
Financiranje putem dužničkih vrijednosnih papira raslo je 4,0 posto godišnje. Istodobno je konsolidirani dug kompanija iznosio 65,6 posto BDP-a, prema 67,1 posto godinu ranije.
U odnosu na prvo tromjesečje prošle godine, omjer konsolidiranog duga i BDP-a smanjen je za 1,5 postotnih bodova. Na taj pokazatelj utječu promjene ukupnog duga, ali i vrijednost gospodarske aktivnosti.
Nakon što je kreditiranje kompanija u europodručju u svibnju dosegnulo najvišu stopu rasta u tri godine, srpanjski podaci pokazali su daljnje ubrzanje s 4,0 na 4,4 posto.
Što podaci znače za BiH?
Stroži kreditni standardi u europskoj automobilskoj i energetski intenzivnoj industriji mogu biti relevantni i za njihove dobavljače iz BiH. Podaci ESB-a, međutim, ne pokazuju jesu li se uvjeti financiranja promijenili za domaće kompanije.
Prema kalendaru Centralne banke BiH, kolovoški podaci o kreditiranju predviđeni su za objavu od 1. do 7. listopada. Oni će omogućiti usporedbu kretanja poslovnih kredita za isto razdoblje, uz uvažavanje metodoloških razlika između statistika dviju središnjih banaka.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
