Kriza srednjih godina postoji – a posebno teško pogađa u dobi nakon 47. godine. Pokazalo je to istraživanje koje je proveo David Blanchflower, profesor ekonomije na Dartmouth Collegeu.
Blanchflower je objavio dva radna dokumenta (s Nacionalnim uredom za ekonomska istraživanja) koja ispituju razine sreće i nesreće tijekom života osobe. Nakon što je pogledao podatke od otprilike 500.000 pojedinaca u 132 zemlje, otkrio je da sreća za ljude u naprednim zemljama doseže dno u dobi od 47,2 godine. U zemljama u razvoju najnižu točku doseže u dobi od 48,2 godine.
Otkrića se odnose i na njegov osobni život.
Postoji kriza srednjih godina s najnižom točkom oko 50. godine, što je također bila najniža točka moje sreće. Ali postoje dokazi da se za većinu ljudi stvari od tada popravljaju.
David Blanchflower
Zašto sreća dotiče dno sa 47,2?
Blanchflowerova studija, koja je u obzir uzela spol, obrazovanje, bračni status i radni status, dodatno podupire teoriju “krivulje sreće”. Ona kaže da naša razina sreće opada u prvim desetljećima odrasle dobi, a zatim doseže dno u kasnim 40-ima ili 50-ima prije nego što ponovno počne rasti.
I to ima smisla: većina ljudi u kasnim 40-ima dio je onoga što je poznato kao “sendvič generacija”. Odnosno, to su oni koji brinu o ostarjelim roditeljima i vlastitoj obitelji u isto vrijeme.
Financijski gledano, oni možda pomažu u podupiranju zdravstvenih potreba svojih roditelja, dok istovremeno plaćaju obrazovanje svoje djece. Taj stres se pojavljuje i utječe.
Johnny Taylor, predsjednik i izvršni direktor Društva za upravljanje ljudskim resursima
Radnici u kasnim 40-ima također imaju veću vjerojatnost da će biti na pozicijama srednjeg menadžmenta. Prijelaz s niže razine zaposlenika na preuzimanje više odgovornosti može imati negativan utjecaj na razinu sreće, kaže Tess Brigham, terapeutkinja iz San Francisca.
Nadalje, možda dosežu vrhunac u svojim karijerama – gdje ima malo prostora za napredovanje, a izgledi za mirovinu još su desetljećima daleko. “Zadovoljstvo na poslu usko je povezano s ukupnim zadovoljstvom u životu”, objašnjava Taylor. “Ljudi sve više priznaju da se u velikoj mjeri definiraju svojim postignućima u karijeri”.
Žaljenje i neizvjesnost mogu igrati drugu ulogu, smatra Neda Gould, klinička psihologinja i direktorica Mindfulness programa na Johns Hopkins. “Gledamo unatrag na iskustva za kojima bismo mogli požaliti, a onda se veselimo i pitamo se kako bi sljedeća faza mogla izgledati. To može izazvati tjeskobu”.
Čini se da šira ekonomska i politička klima također utječe na razinu sreće. Kao što Blanchflower piše: “Sredovječni su ljudi imali posebne poteškoće u prilagodbi u godinama sporog rasta od Velike recesije [2008. i 2009.]. Interakcija između najniže razine sreće u srednjoj dobi i velikog pada imala je velike društvene, političke i zdravstvene posljedice koje su odjeknule diljem svijeta.”
Ponovna sreća
Dobra vijest o Blanchflowerovom istraživanju je da ono potvrđuje da se naše razine sreće na kraju opet povise.
Na temelju prethodnih istraživanja, kaže da postoje tri potencijalna razloga zbog kojih se ljudi “oporave“: nauče prilagoditi očekivanja koja imaju od samih sebe, nauče cijeniti svoj uspjeh kada vide druge koji nisu postigli toliko i, konačno, veseli ljudi općenito mogu živjeti duže općenito.
Taylor, Gould i Brigham slažu se da svjesnost i izražavanje zahvalnosti mogu pomoći pojedincima da se osjećaju sretnijim.
Radi se o tome kako naučiti biti prisutniji u trenutku i biti zahvalan za stvari koje imate. Možda nećete moći prodati sve i kupiti brod i ploviti oko svijeta, ali možete napraviti male promjene kako biste stvorili više od života kakav želite.
Tess Brigham, terapeutkinja iz San Francisca
Osim toga, Taylor potiče mlađe stručnjake da daju prednost svojim financijskim uštedama dok je vrijeme na njihovoj strani. Može ublažiti financijsku krizu kada ljudi počnu imati veće financijske odgovornosti, bilo da se radi o rađanju djece, brizi za ostarjele roditelje – ili oboje.
Unatoč izazovima koji mogu doći s vašim kasnim 40-ima, Brigham, ne bi ih mijenjala za ponovnu mladost. “Kad bi mi rekli: ‘Tess, imam vremeplov u kojem bi mogla ponovno imati 27 ili 28 godina’, rekla bih ne. Iako me sada bole koljena, ne bih se vratila“.
Izvor: CNBC Make It; prijevod i prilagodba Financa.ba (prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak)
