Za godinu koja je iza nas možemo reći da je u ekonomskom smislu bila uspješna u zemljama jugoistočne Europe. Prema prognozi Europske banke za obnovu i razvoj, rast BDP-a će se kretati od 1,4 posto na godišnjoj razini u Rumunjskoj do četiri posto na Kosovu i u Srbiji. Pogledamo li užu regiju, dakle Hrvatsku, Bosnu i Hercegovinu, Srbiju i Crnu Goru, zemlje koje zbog kulturnih i jezičnih sličnosti ekonomski i društveno snažno konvergiraju, možemo ustvrditi da su ostvarile ekonomski rast po vrlo visokim stopama iznad tri posto.
Usporedimo li pokazatelje rasta ovih zemalja s EU, u kojoj se očekuje za 2024. godine prosječan rast od 0,9 posto, tada je potpuno nedvojbeno da je regija ostvarila ekonomsku dinamiku kakvu nismo vidjeli desetljećima, piše Damir Novotny za Aljazeera.
InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je u ovoj godini usporila, osobito u Crnoj Gori i BiH u kojima je pala ispod dva posto na godišnjoj razini. Ovo se smatra prihvatljivim u današnjim okolnostima. Cijene su tijekom godine 2024. godine u Hrvatskoj porasle za gotovo 2,8 posto. Inflacija u Srbiji je još uvijek nešto viša, oko 4,5 posto, što zabrinjava kreatore monetarne politike i građane. Naročito je inflacija tvrdokorna u sektoru hrane. Cijene hrane, zbog nedovoljne proizvodnje i ponude u regiji, još uvijek rastu.
Vrhunac inflacijskog ciklusa iza nas
Ipak, općenito se može za regiju reći da je vrhunac inflacijskog ciklusa prošao. Rastuća ekonomska aktivnost je, osobito u Hrvatskoj, snizila stope nezaposlenosti, iako su u BiH i Srbiji još uvijek vrlo visoke. Dohodci kućanstava, odnosno plaće i mirovine su također u realnom rastu.
Dakle, ova regija napušta 2024. godinu i ulazi u 2025. godinu kao ekonomski najuspješnija regija u Europi. Ova činjenica i prognoze većine europskih financijskih institucija, koje ukazuju da će se pozitivni ekonomski trendovi nastaviti u narednih nekoliko godina, mogu biti temelj za oprezan optimizam u pogledu ekonomske budućnosti regije. Zemlje jugoistočne Europe, čak i Grčka koja se još uvijek oporavlja od dužničke krize, očito su na putu ekonomske ekspanzije kojom će se smanjiti razlika u razvijenosti u odnosu na razvijene zemlje EU.
Je li realno očekivati ekonomski rast u 2025.?
Hoće li građani u ovoj regiji tokom 2025. godine osjetiti ekonomski rast? Mnogi hoće, ali dakako ne svi. Pozitivne učinke ekonomskog rasta moći neće podjednako osjetiti svi građani niti sva područja u zemljama regije, tako da može prevladati percepcija javnosti da se blagostanje kućanstava općenito ne popravlja, unatoč realnim ekonomskim pokazateljima.
Iako će statistike ukazivati na usporavanje inflacije, percepcija rasta cijena će tako i nadalje ostati relativno visoka, kako se to često događa u ovakvim makroekonomskim okolnostima. Posebno će građani osjetiti rast cijena hrane i drugih proizvoda dnevne potrošnje koje poljoprivreda i domaća industrija u ovoj regiji ne proizvodi u dovoljnim količinama. Iako imaju iznimne uvjete za proizvodnju, hranu uvoze sve zemlje regije. Nedovoljna domaća ponuda hrane predstavlja rizik za održavanje inflacije u ovom sektoru na visokim razinama.
Cijene energije su se tokom 2024. godine stabilizirale i više nemaju značajniji učinak na ukupne inflatorne trendove. Cijene sirove nafte i plina su se vratile na razine prije početka snažnog rasta izazvanog ratom između Rusije i Ukrajine. Budući da je istočna Europa, pa tako i zemlje ove regije, desetljećima bila ovisna o jeftinim energentima iz Rusije, strah da energije neće biti dovoljno rezultirao je snažnim rastom cijena u 2021. i 2022. godini.
Europa se prilagodila novim okolnostima
Europa se relativno brzo prilagodila novim okolnostima na tržištu fosilnih energenata, tako da do nestašica nije došlo. Uspostavljeni su novi nabavni pravci energenata i osigurana je opskrba. Usporavanje ekonomskih aktivnosti u Kini, kao najvećem kupcu nafte, utjecala je na pad cijena, s jedne strane, dok su izvori nafte i plina u Sjevernom moru povećali proizvodnju i na taj način osigurali stabilnost opskrbe Europe energijom. Cijene energije u ovoj regiji, vrlo vjerojatno, u narednim godinama neće značajnije rasti i neće ugrožavati dohotke kućanstava kao što će to biti slučaj sa cijenama hrane.
Međutim, u svim zemljama ovog dijela Europe niska razina energetske efikasnosti ostaje veliki problem. Kućanstva i poduzeća, na žalost, troše daleko više energije nego što bi to bilo potrebno. Potrošnja energije po jedinici nacionalnog dohotka u regiji je nekoliko puta viša od potrošnje energije u Austriji ili Njemačkoj.
Tržište nekretnina eksplodiralo
Kućanstva u ovoj regiji također ne moraju biti zabrinuta zbog cijena komunalnih usluga. Javnost regije, pa tako i javne politike, komunalne usluge tretiraju javnim dobrom koje bi trebalo biti dostupno, neograničeno i, ako ne potpuno besplatno, po niskim cijenama. Iako niske cijene komunalnih usluga imaju negativan utjecaj na kvalitetu komunalne infrastrukture i okoliš, cijene se vrlo vjerojatno neće mijenjati.
U razvijenim europskim zemljama, kućanstva izdvajaju 20-ak posto svojih dohodaka za komunalne usluge, što niti približno nije tako visoko u zemljama regije. Međutim, tradicionalno su cijene električne energije, vode i odvoza komunalnog otpada, tretirane kao dio socijalnih politika. U takvom političkom kontekstu građani zemalja regije ne bi trebali očekivati porast cijena ovih usluga. S druge strane, zbog izostanka ulaganja u komunalne mreže, korisnici komunalnih usluga mogu očekivati nastavak erozije kvalitete opskrbe i povremene raspade elektroenergetskih sustava zbog povećane potrošnje kakav smo vidjeli prošlog ljeta na jugu Hrvatske i Crnoj Gori.
Cijene stanovanja, posebno u urbanim središtima, će se vjerojatno povećavati zbog rasta cijena stanova. Naime, u cijeloj regiji cijene novih i rabljenih stanova rastu već nekoliko godina. Očekivanja u pogledu kvalitete stambenih prostora je u stalnom porastu. Na ovaj trend značajno utječu stanovnici regije koji su na privremenom radu u razvijenim zemljama Europe i koji donose standarde i navike stanovanja iz tih zemalja. Niskom kvalitetom stanovanja se, osobito mlađe generacije u gradovima, više ne zadovoljavaju niti u jednoj zemlji regije. Vrlo je zanimljivo pratiti izgradnju novih stambenih jedinica, na primjer, na Kosovu, tradicionalno ruralnom području, gdje se grade nove stambene zgrade prema standardima zapadne Europe i dakako uz vrlo slične cijene.
Nedostatak stambenih jedinica
Iako u zemljama regije postoji veliki broj stambenih jedinica, kao posljedica stambenih politika i ubrzane izgradnje stanova u 1970-tim godinama, mnogi stanovi jednostavno ne zadovoljavaju današnja očekivanja u pogledu kvalitete stanovanja. Sve ovo rezultira povećanom potražnjom za novim stanovima. Ponuda novih stanova nije niti približno dovoljna. Tako dolazi do napuhivanja cijena iznad realnih financijskih mogućnosti kupaca i stvaranja svojevrsnog balona. Razlozi su za ovakav trend, koji će se zasigurno nastaviti u narednim godinama, brojni. Najvažniji su, ipak, izostanak prostornog planiranja u gradovima, manjak građevinskih poduzeća i radne snage u građevinarstvu. Pored toga, povećavanje potražnje za stambenim jedinicama iz sektora turizma, naročito u turistički razvijenijim područjima.
Za razliku od gradova u europskim zemljama, poput Austrije u kojoj je to uobičajena praksa, lokalne jedinice ne grade uopće ili nedovoljno grade stanova u svom vlasništvu koje bi pod povoljnim uvjetima iznajmljivale mladim obiteljima. Dakle, u pogledu kretanja cijena novih stanova u narednim godinama ne možemo biti osobito optimistični. Cijene će vjerojatno nastaviti rasti, budući da se strukturni uzroci toga rasta ne mogu otkloniti, ako bi za to i postojala odlučnost političkih elita, u kratkom roku.
Rezimirajući očekivanja za 2025. godinu, možemo ipak biti optimistični. Pozitivni ekonomski trendovi će se nastaviti u svim zemljama regije, unatoč stagnaciji u razvijenim zemljama zapadne Europe. Ubrzavanju ekonomskih aktivnosti će zasigurno pogodovati proces pregovaranja o ulasku u punopravno članstvo zemalja Zapadnog Balkana u Europskoj uniji. Povećana potražnja na tržištu rada u svim zemljama, osobito u Hrvatskoj, će utjecati na rast plaća i dohodaka kućanstava. Ovo će u konačnici utjecati na ukupan rast standarda življenja u ovoj regiji.
Izvor: Aljazeera
