Globalne tvrtke masovno dijele otkaze. Konzultantske tvrtke naveliko dijele savjete o tome kako suosjećajno komunicirati takve vijesti, uključujući preporuku da je najprikladniji dan za otpuštanje utorak. Za razliku od njih, sveučilišni stručnjaci ističu da je suosjećajno otpuštanje u velikim korporacijama samo mit. No da je način na koji to većina poslodavaca sada radi ne samo najokrutniji, nego dugoročno i najgluplji.
Tehnološki divovi koji prednjače u inovacijama pokazali su se i vodećima u ne toliko inovativnom, ali zato najlakšem načinu da se u kratkom roku drastično smanje troškovi u ovoj, sada već očito dugotrajnoj krizi. Lani su otpustili oko 160.000 ljudi, a samo od početka ove godine 359 tehnoloških tvrtki otpustilo je više od 100.000 radnika.
Budući da vodeći svjetski političari daju sve od sebe da trenutni kaos još više izmakne kontroli, masovna otpuštanja najavljuju se i u drugim djelatnostima, financijama, medijskoj i automobilskoj industriji, u trgovačkim lancima… To znači da će stotine tisuća radnika ljudi završit će na ulici.
Zato konzultantske tvrtke naširoko dijele savjete poslodavcima o najboljim načinima za to. Neki od njih na svojim stranicama objavljuju detaljne upute kako vijest o otkazu objaviti e-mailom. No većina zagovara da je to ipak bolje učiniti “oči u oči”, koliko god takva situacija bila teška i neugodna biti.
Fleksibilno otpuštanje
Upute su više-manje slične, sadrže ilustrirani primjer kako savjetovati poslodavce u području radnih odnosa. Posebice kada su u pitanju tzv. fleksibilno otpuštanje radnika na daljinu. Evo što stručnjaci preporučuju:
Vrlo je važno nositi se s ovom situacijom s razumijevanjem i suosjećanjem. Nikada nije lako nekome reći da gubi posao. Ali ako se to priopći na loš način, zaposlenici će biti još više povrijeđeni i osjećat će se izdano. Otkaz nemojte svaljivati na zaposlenika, već pokušajte kratko i jasno objasniti kakva je poslovna situacija te po potrebi nekoliko puta ponoviti da su razlozi isključivo vezani uz konsolidaciju u tvrtki. Može ublažiti udarac gubitka posla.
Ne možete predvidjeti kako će netko reagirati kada mu kažete lošu vijest, stoga budite spremni poslušati radnika. Pustite ga da priča, ali kontrolirajte situaciju da ne preraste u prijetnje. Morate ostati mirni i stalno pokazivati svoje suosjećanje.
Pokušajte izbjeći otkaze prije praznika ili vikenda. Iako su mišljenja donekle podijeljena, mnogi stručnjaci tvrde da je najbolji dan za otpuštanje utorak, a ako baš ne možete taj dan, neka to svakako bude srijeda, najkasnije četvrtak. Zaposlenik koji dobije otkaz treba vremena da obradi tu informaciju i bolje je da dok ste još u kontaktu s njim vaš tim nastoji taj proces držati pod kontrolom.
Jer ako se otpušteni zaposlenik otme kontroli, onda, kako se dalje sugerira u ovom nadasve poučnom tekstu, preko društvenih mreža može “opaliti” bivšeg poslodavca. Otpušta li se velik broj ljudi, kao što je to slučaj u aktualnoj krizi, njihove negativne reakcije u javnosti mogu ozbiljno narušiti ugled tvrtke, upozoravaju konzultanti.
Kratko, jasno i bezdušno
Da poslodavci, opterećeni neposrednim brigama, očito ne čitaju takve preporuke – pogotovo oni koji zapošljavaju “najfleksibilnije” – govori i način na koji su lani i ove godine zaposlenici primali vijesti o otkazima. Neke metode poznate su već iz ranijih kriza i, u skladu s “najboljom svjetskom praksom”. Poslodavci su ih često primjenjivali i kod nas, posebice u velikim tvrtkama. Tako su brojni radnici preko maila doznali da od sutra nemaju posla. Još gore je bilo onima koji su to shvatili kada su pokušali ući u zgradu u kojoj su do jučer radili ili se od kuće spojiti na poslovnu mrežu, ali su im svi pristupni nalozi poništeni.
No, nova i sve popularnija metoda dijeljenja ostavki je objava vijesti putem video platforme Zoom. Ironija je da je ova platforma u vrijeme korone postala poznata kao prilika za komunikaciju i povezivanje ljudi u uvjetima potpune fizičke izolacije. A sada je sve popularnije sredstvo obavještavanja tehnoloških viškova da je vrijeme za otkaz.
Ovakvim pristupom prva se istaknula tvrtka za hipotekarne kredite, koja je krajem 2021. u samo jednom video pozivu na ovoj platformi u nekoliko minuta otpustila 900 ljudi. Doduše, izvršni direktor se osobno obratio radnicima “za odstrel” riječima: “Ako ste na ovom pozivu, znači da ste dio nesretne skupine koja dobiva otkaze”. Vaše zaposlenje u našoj tvrtki je prekinuto s trenutačnim učinkom.” I to je bilo sve. Kratko, jasno, ali krajnje besmisleno usmeno su se zbog otkaza žalili putem društvenih mreža. To nije spriječilo druge tvrtke da primijene istu taktiku.
Okrutno i glupo
Ovakav postupak kratkoročno je učinkovit, a dugoročno jako loš, slažu se stručnjaci za ovu temu na različitim sveučilištima. Jennifer Chatman sa Sveučilišta Berkeley komentira da je sa stajališta tvrtke otpuštanje velikog broja ljudi kroz razgovore jedan na jedan dugotrajno i skupo. “Svakako da je najučinkovitije i najjeftinije za poslodavca da odjednom otpusti sve radnike koje proglasi tehnološkim viškom. Bilo da to čini e-mailom ili video kanalima. Ali kada govorimo o posljedicama, ovdje je ključno da se radi o kratkoročnom nastupu. Dugoročno gledano, takvo što se pamti u javnosti. Kad kriza prođe, teško da će oni koji uopće mogu birati potrčati na natječaj za takve poslodavce”, smatra Chatman.
Otkaz na daljinu
Nijedan način da nekome date otkaz nije dobar. Ali učiniti to masovno, putem e-maila ili tehnološke platforme posebno je okrutno, uvjeren je Nicholas Bloom sa Sveučilišta Stanford. „To se može činiti razumljivim u okolnostima kada je rad na daljinu sve rašireniji. S takvim načinom poslovanja međuljudski odnosi su dijametralno drugačiji od tzv. tradicionalnog poslovanja, gdje ljudi rade zajedno u uredima ili tvornicama. Činjenica je da se najveći broj zaposlenika koji rade na daljinu najvjerojatnije nikad nije susreo sa svojim nadređenim ‘osobno’, pa zašto bi baš taj jedan jedini put bio trenutak kada bi ih šef obavijestio da su dobili otkaz?
Ali to nije isprika da se svakom otpuštenom tu vijest ne kaže osobno, pa makar i putem platforme”, ističe Blum, “jer ako se to radi putem masovne poruke, onda je to i okrutno i glupo. To je ujedno i nagovještaj kako budući zaposlenici mogu proći. Ali i poruka onima koji su ‘preživjeli’ u ovoj rundi otkaza da što prije potraže drugi posao”.
Maraton za ulazak, sprint za izlazak
Suosjećajno otpuštanje u velikim korporacijama običan je mit, smatra Jonathan Booth, profesor na London School of Economics. Može biti prisutan samo u tvrtkama s relativno malim brojem zaposlenih, gdje su ljudi puno više upućeni jedni na druge. “Poslodavcu tada može biti doista teško donijeti odluku o otkazima, ne samo zbog brige kako će dalje poslovati, nego i zato što mu je teško kao čovjeku. U tvrtkama koje zapošljavaju tisuće ljudi diljem svijeta većina zaposlenika je samo broj. Govoriti o iskrenom suosjećanju prilikom njihove smjene je licemjerje”, smatra Booth, ali ističe sljedeće:
“Bez obzira na to, nema opravdanja za postupke kada poslodavci takvu poruku komuniciraju na krajnje tehnokratski način, svima odjednom. Jer kada su zapošljavali te iste ljude nisu to radili na taj način. Tada su sa svakim od njih imali vremena razgovarati, a za neku važniju funkciju i po nekoliko puta.”
Naime, kandidati za posao u svjetskim kompanijama sve se više žale da je proces selekcije postao poput maratona. Te da ponekad moraju proći deset krugova prije nego što ih poslodavac odluči zaposliti. Očito je put do izlaska iz tvrtke mnogo brži, a zahvaljujući revolucionarnim tehnologijama to se može učiniti u revolucionarno kratkom vremenu.
Izvor: bankar.me
