World Economic Forum piše da je konkurentnost talenata igrala važnu ulogu i prošle 2023. godine. Naime, u globalnoj ekonomiji zemlje koje mogu zadržati svoje, ali i privući druge talente, podižu svoju poziciju među konkurencijom.
Poslovni sektor je prošle godine prolazio kroz razne transformacije. Svakako su ga obilježili rast korištenja umjetne inteligencije (AI), sve veći jaz u sposobnostima zbog AI, ali i uvođenje četvorodnevnog radnog tjedna.
Globalni indeks konkurentnosti talenata 2023. rangirao je 134 zemlje. Rangiranje je napravljeno prema sposobnosti da privuku, razviju i zadrže kvalificirane ljude. Švicarska, Singapur i Sjedinjene Američke Države su tri najbolje rangirane zemlje po konkurentnosti talenata. Za njima slijede Danska, Nizozemska, Finska, Norveška, Australija, Švedska i na desetom mjestu Velika Britanija.
Kompanije konstantno istražuju koji su to uvjeti za napredovanje. Osim dobre zarade, što privlači veći broj talentiranih ljudi. Ovaj trend će se produžiti i u 2024. godini.
Što se cijeni kod talenata?
Kada su u pitanju najtraženije vještine koje posjeduje kandidat za posao, tu su analitičko i kreativno razmišljanje, fleksibilnost, agilnost, otpornost na stres, navodi se u izvešću Svjetskog ekonomskog foruma za 2023.
Društveni uticaj i liderstvo, kao i radoznalost i stalno učenje! Nalaze se među ostalim vještinama za koje se očekuje da će u budućnosti biti sve veća potražnja.
Prema predviđanjima poduzeća, do 2027. godine 44 posto osnovnih vještina koje zaposlenik treba posjedovati bit će ugrožene zbog izuzetno brzog napretka tehnologije. U novoj atmosferi, odnosno brzom tehnološkom rastu, dolazi do novog vala poslovne transformacije širom svijeta. Kompanije i zaposleni će se morati brže prilagođavati novim načinima rada i proizvodnje.
Četverodnevni radni tjedan–eksperiment koji je zaživio?
O četvorodnevnom radnom tjednu puno se govori. Kako piše World Economic Forum zaposlenici u više od 60 britanskih kompanija isprobali su četvorodnevnu radni tjeedan 2022. godini. Rezultati su objavljeni 2023.
Više od 90posto poduzeća odlučilo je da nastavi sa četvorodnevnim radnim tjednom. 18 ih je trajno usvojilo. U glasanju je učestvovalo oko 2.900 zaposlenih, u sektorima od marketinga i oglašavanja do financija.
Pritom, ideja da se uradi više posla za manje vremena kako bi se povećalo slobodno vrijeme nije nova. Kako piše Investopedia, moramo biti zahvalni auto-kompaniji Ford Motor Co. i industrijskoj revoluciji na petodnevnom radnom tjednu umjesto šestodnevnog. Ono što je počelo kao eksperiment u nekim tvornicama u srpnju 1926. postalo je politika kompanija od rujna iste godine.
Uticaj umjetne inteligencije na radno okruženje
U budućnosti je moguće da će radni tjedan trajati četiri dana. Isto tako je moguće da će AI preuzeti značajan broj radnih mesta. Na ovo već upozoravaju zvaničnici i eksperti sa svih strana, ali tehnološki i znanstveni progres su nezaustavljivi.
Prema izvešću Svjetskog ekonomskog foruma, najmanje će biti pogođeni poslovi sa intenzivnim brojem fizičkih operacija pri obavljanju posla. Veliki jezički modeli umjetne inteligencije imaju najviše potencijala da se koriste u poslovima koji uključuju kritičko razmišljanje i složene vještine rješavanja problema, navodi se u izvešću.
U 2024. godini pojedini investitori očekuju da će se ulaganje u umjetnu inteligenciju smanjiti. Skoro isti broj misli da će sektor i dalje biti u usponu, samo na različite načine, piše TechChrunch.
Analize i prognoze ukazuju da će 2024. ipak biti godina u kojoj će umjetna inteligencija doprinijeti revoluciji u industrijama poput zdravstva, obrazovanja, robotike i e-trgovine, prenosi Biznis.rs.
