Cijena zlata početkom listopada drži se iznad 4.000 dolara za uncu dok američke državne obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... nude prinose kakvi nisu viđeni više od dva desetljeća. Takva kombinacija pokazuje zašto jednostavna računica prema kojoj visoki prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... smanjuju privlačnost zlata više nije dovoljna.
Zlato ne plaća kamatu. Američka desetogodišnja obveznica početkom listopada nudila je više od 5 posto godišnje, dok se realni prinos desetogodišnjeg američkog državnog duga približio 3 posto. Realni prinos desetogodišnjih američkih državnih vrijednosnica zaštićenih od inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... približio se tako 3 posto.
Pa ipak, zlato je 6. listopada bilo oko 4.168 dolara za uncu. Dan poslije ostalo je iznad 4.100 dolara, unatoč jačem dolaru.
To ne znači da je veza između kamata i zlata nestala. Kamate i dolar i dalje utječu na cijenu, ali više nisu dovoljni da objasne gdje se zlato danas nalazi.
Zašto visoke kamate inače nisu dobre za zlato?
Kada rastu realni prinosi na sigurne državne obveznice, raste oportunitetni trošak držanja zlata. Što je realni prinos obveznice viši, veći je trošak držanja zlata koje ne nosi kamatu.
Američki podaci dobro pokazuju koliko se računica promijenila. Desetogodišnji realni Treasury prinos dosegnuo je 2,95 posto 5. listopada. Nominalni desetogodišnji prinos istoga dana iznosio je 5,31 posto.
Kretanje početkom ovog tjedna bilo je u skladu s tim odnosom. Zlato je jačalo uz slabiji dolar i niže prinose, a 7. listopada palo dok je dolar ponovno ojačao.
Zato bi bilo pogrešno zaključiti da zlato više ne reagira na kamate.
Što se promijenilo nakon 2022.?
Nakon ruske invazije na Ukrajinu i zamrzavanja dijela ruskih deviznih rezervi ubrzala se kupnja zlata među središnjim bankama, posebno na tržištima u razvoju.
Reutersova analiza objavljena početkom listopada pokazuje da tradicionalni odnos realnih prinosa, dolara i zlata nakon 2022. više ne objašnjava cijelu razinu cijene.
To ne dokazuje da su sankcije Rusiji same izazvale rast zlata. Pokazuje da se struktura potražnje promijenila u razdoblju u kojem su središnje banke počele znatno više kupovati.
Prema podacima World Gold Councila, središnje banke tijekom posljednje četiri godine kupovale su prosječno oko 1.000 tona zlata godišnje. Tijekom prethodnog desetljeća prosjek je bio približno 500 tona.
Zašto središnja banka kupuje zlato kada obveznica donosi kamatu?
Za središnju banku računica nije jednaka onoj privatnog ulagača koji bira između obveznice i zlata.
Zlato nema izdavatelja. Ne predstavlja potraživanje prema državi, banci ili kompaniji i nema kreditni rizik druge strane, što navodi i analiza Međunarodnog monetarnog fonda o ulozi zlata u međunarodnim rezervama.
U anketi World Gold Councila za 2026. 89 posto ispitanih središnjih banaka očekivalo je rast ukupnih svjetskih zlatnih rezervi tijekom sljedećih 12 mjeseci. Rekordnih 45 posto očekivalo je povećanje vlastitih rezervi zlata.
Među razlozima za držanje zlata nalaze se diverzifikacija rezervi te zaštita od ekonomskih i geopolitičkih rizika.
To ipak ne znači da središnje banke prodaju američke obveznice kako bi kupile zlato.
Polovina ispitanih institucija navela je da bi buduće kupnje zlata mogla financirati kroz domaće programe kupnje u lokalnoj valuti. Prodaju postojeće rezervne imovine navelo je 38 posto.
Zato rast zlatnih rezervi ne znači automatski da je središnja banka za isti iznos smanjila dolarske rezerve. Na rast udjela zlata u ukupnim rezervama utječe i rast njegove tržišne cijene.
Ni svi investitori u zlato ne rade istu stvar
Rujan je pokazao koliko izraz „investitori kupuju zlato“ može biti neprecizan.
Prema podacima World Gold Councila, cijena zlata tijekom mjeseca pala je više od 8 posto. Istodobno su fizički pokriveni zlatni ETF-oviETF je investicijski fond čijim se dionicama trguje na burz... zabilježili više od 70 tona neto priljeva.
Na futures tržištu događalo se suprotno. COMEX Managed Money pozicije smanjene su za ekvivalent 84 tone, dok su pozicije povezane sa spread trgovinama smanjene za dodatnih 156 tona.
World Gold Council navodi da od početka njihove serije podataka 2004. nisu zabilježili mjesec s kombinacijom tako velikog pada cijene zlata i tako snažnog povećanja ETF zaliha.
Traženje jednog razloga za svaki pomak zlata zato može dati pogrešnu sliku tržišta.
Visok prinos obveznice nema uvijek isto značenje
Za cijenu zlata nije dovoljno vidjeti da je prinos desetogodišnje američke obveznice porastao. Važno je zašto raste.
Rast prinosa zbog očekivanja viših kamatnih stopa nije isto što i rast prinosa uz veći fiskalni rizik ili veću ponudu državnog duga.
Ta razlika postaje važnija dok raste američki javni dug. Congressional Budget Office procjenjuje da će dug u rukama javnosti prema osnovnom scenariju porasti sa 101 posto BDP-a u 2026. na 120 posto 2036. godine.
U zasebnoj analizi CBO je izračunao što bi se dogodilo kada bi kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... postupno bile jedan postotni bod više od osnovne projekcije. Dug bi u tom scenariju 2056. dosegnuo 222 posto BDP-a, nasuprot 175 posto u osnovnom scenariju. Razlika je 47 postotnih bodova BDP-a.
To nije dokaz da investitori napuštaju američki državni dug.
Što onda treba gledati kada se mijenja cijena zlata?
Odluka Feda ostaje važna, ali sama više ne daje dovoljno informacija. Za kratkoročni smjer zlata treba pratiti realne prinose i dolar.
Za objašnjenje zašto se zlato zadržava iznad 4.000 dolara treba pogledati i tko ga kupuje. Središnje banke posljednje četiri godine kupovale su prosječno oko 1.000 tona godišnje, približno dvostruko više nego tijekom prethodnog desetljeća.
Zlato iznad 4.000 dolara uz realni prinos blizu 3 posto zato ne znači da su kamate izgubile utjecaj. Pokazuje da kretanje cijene zlata više nije moguće objasniti samo kamatamaKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ....
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
