Vlade bi trebale otvoriti novu frontu u borbi protiv porezne evazije uvođenjem globalnog minimalnog poreza najbogatijima. Time bi prikupile 250 milijardi dolara godišnje, izračunao je Europski porezni opservatorij.
To je tek 2% od gotovo 13 bilijuna dolara imovine 2.700 milijardera diljem svijeta. Utvrdila je istraživačka skupina Pariške škole ekonomije u izvješću objavljenom u ponerdjeljak.
Milijarderi de facto u mnogim zemljama plaćaju porez po daleko nižim stopama nego porezni obveznici skromnijeg imovinskog stanja. Jer mogu ′parkirati′ bogatstvo u fiktivnim tvrtkama koje ih štite od poreznih obaveza, navodi grupa u Globalnom izvješću o poreznoj evaziji.
Smatramo da je teško opravdati tu (poreznu rupu – op. ur.) budući da potkopava održivost poreznih sustava i društvenu prihvatljivost oporezivanja.
Gabriel Zucman, direktor Opservatorija
Procjenjuje se da milijarderi u SAD-u plaćaju porez na bogatstvo po stopi od blizu 0,5 posto. A u Francuskoj, zemlji s općenito visokim porezima, gotovo su oslobođeni te obaveze, napominje institut.
Produbljivanje nejednakosti
Produbljivanje nejednakosti u pojedinim zemljama već je iznjedrilo zahtjeve da najbogatiji građani plaćaju više poreza. S obzirom na pritisak na javne financije u uvjetima starenja stanovništva, klimatske tranzicije i pandemijskih dugova.
Prijedlog američkog proračuna za 2024. predviđao je minimalni porez za najbogatije od 25 posto. Ali je pao u drugi plan zbog svađe u Kongresu oko proračunske potrošnje blokade i limita zaduživanja, napominje Reuters.
Koordinirana međunarodna inicijativa za oporezivanje milijardera mogla bi donijeti rezultate tek za nekoliko godina, priznaju u institutu. Ali podsjetivši ipak na uspješnu borbu protiv bankovne tajne i korporativne prakse prebacivanja dobiti u zemlje s nižim porezima.
Automatska razmjena podataka o računima od 2018. smanjila je iznose u poreznim oazama za dvije trećine, procjenjuje Opservatorij.
Sporazum iz 2021. ograničit će manevarski prostor multinacionalnih kompanija za smanjivanje poreznih obaveza. I to knjiženjem dobiti u zemljama s niskim porezima određivanjem poreznog praga od 15 posto od 2024.
Mnogi su mislili da je tako nešto nemoguće postići, a sada znamo da je i te kako moguće. Logičan sljedeći korak bila bi primjena tog modela i u oporezivanju milijardera, ne samo multinacionalnih kompanija.
Gabriel Zucman, direktor Opservatorija
Ako se ne osigura široka međunarodna potpora, inicijativu bi trebala preuzeti “koalicija voljnih”, smatra.
Ukidanje bankovne tajne i minimalni porez na dobit okončali su natjecanje u snižavanju poreza. Ali nisu zatvorili sve ′rupe′, istaknuli su autori izvješća. Bogati su polaganje novca u poreznim oazama zamijenili kupnjom nekretnina. A tvrtke mogu iskoristiti rupe u odredbi o minimalnom porezu od 15 posto.
Vlade se danas sve više nadmeću subvencijama. Iako je to manje štetno za njihovu poreznu bazu od nadmetanja niskim poreznim stopama, smatraju u Opservatoriju.
