Prema MMF-u rat Rusije u Ukrajini i dalje stvara značajne poteškoće za europsku ekonomiju. Ovo se odrrazilo ina BH ekonomiju. Štaviše, očekuje se da će globalno pooštravanje financijskih uvjeta opteretiti ekonomske aktivnosti u zemlji. Iako su sve nove vlade formirane nakon izbora 2022. godine, političke tenzije i dalje ometaju ekonomsku politiku i reforme. Status zemlje kandidata za članstvo u Evropskoj uniji, koji je BiH dobila u decembru 2022. godine, još nije doveo do reformskog zamaha”, navode iz MMF-a.
Ekonomski rast je, kako se navodi, pao je sa 7,4 posto u 2021. na 3,9 posto u 2022. godini.. Očekuje se da će dalje padati do nivoa od dva posto ove godine zbog slabije domaće i vanjske potražnje. InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je dosegla vrhunac od 17,4 posto u tijekom listopada 2022. godine i od tada kontinuirano pada. Kao što znamo i dalje je povišena. U skladu sa smanjenjem cijena hrane i energije na međunarodnom nivou, očekuje se da će prosječna inflacija pasti na šest posto u 2023. godini.
Kako navode iz MMF-a, prisutni su visoki negativni rizici. Uključuju moguće naglo ekonomsko usporavanje u Europi. Moguće je intenziviranje političke napetosti na domaćem planu, te realizaciju financijskih rizika. Fiskalna pozicija je poboljšana u 2022. godini. Ukupni fiskalni suficit je porastao na 0,9 posto BDP-a sa 0,6 posto u 2021. godini. Nagli porast tekuće potrošnje zbog mjera za ublažavanje krize izazvane porastom troškova života popraćen je manjim povećanjem kapitalne potrošnje.
Prema MMF-u nivo javnog duga stabilan
Ukupni dug vlade pao je ispod 30 posto BDP-a u 2022. godini takođe zbog sporijeg povlačenja sredstava i implementacije projekata. Sa rashodima koji rastu brže od prihoda, očekuje se da će fiskalni bilans preći u deficit od 1,5 posto BDP-a u 2023. godini. Potrebe za finansiranjem narasle su u 2023. godini zbog velike otplate duga.
Izvršni direktori su istakli da je nakon oporavka u 2021. godini rast u Bosni i Hercegovini usporen dok je inflacija, iako u opadanju, i dalje povišena. Uzimajući u obzir kontinuiran visoki rizik i neizvjesnost u vezi ekonomskih izgleda, direktori naglašavaju potrebu za odlučnim politikama i reformskim naporima za jačanje makroekonomske stabilnosti i poticanja srednjoročnog rasta. U tom kontekstu, oni naglašavaju važnost većeg političkog konsenzusa. Apeliraju da se kandidatski status za EU iskoristi u svrhu promoviranja neophodnih reformi.
Jačanje provedbe preporuka MMF-a uz podršku putem izgradnje kapaciteta također će biti važno.
Direktori su podcrtali potrebu da se ograniči fiskalna ekspanzija s ciljem obuzdavanja inflatornih pritisaka. Treba uzeti u obzir ograničene instrumente monetarne politike, te smanjenja pritiska zbog potreba za finansiranjem. Da bi se ojačala fiskalna održivost, direktori su apelirali na vlasti da dodatno ograniče tekuću potrošnju. Ovo uključuje i ograničavanja potrošnje kroz plaće u javnom sektoru, bolje usmjeravanje socijalne potrošnje, poticanja javnih investicija i unapređenja naplate prihoda. Također su istakli da će investicije u infrastrukturu, zelenu energiju i digitalizaciju, podržane reformama u upravljanju javnim finansijama, pomoći u poticanju održivog razvoja.
Direktori su pozdravili korake koje su vlasti pravovremeno poduzele da bi ojačale aranžman valutnog odbora. Pohvalili su da je do sada dobro služio zemlji. Oni su savjetovali vlastima da dozvole povećanje kamatnih stopa u odgovoru na uvjete na tržištu. Istovremeno poduzimanje mjera za očuvanje financijske stabilnosti.
Kamatne stope moraju rasti
Direktori su takođe apelirali da se ne prihvataju pozivi Centralnoj banci da finansira entitetske budžete ili da kreditira privatni sektor. Centralna banka bi trebala dodatno povećati stope naknade za rezerve banaka da bi smanjila razliku u kamatnoj stopi u odnosu na eurozonu. Također je potrebno smanti rizik za odliv kapitala. Direktori su naglasili da agencije za bankarstvo trebaju ukinuti mjere koje narušavaju kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji.... Trebaju ojačati praćenje i pripravnost za krizu, uključujući i putem strogog i pravovremenog provođenja svih prudencijalnih i korektivnih mjera. Naglasili su potrebu za unapređenjem razmjene informacija. Predlažu uspostavljanje fonda za finansijsku stabilnost za cijelu zemlju da bi se olakšalo restrukturiranje banaka i osigurala likvidnost u izuzetnim slučajevima.
Direktori su naglasili važnost strukturalnih reformi da bi se ubrzao rast, promovirala zelena i digitalna tranzicija i podigao životni standard. Pozvali su na ubrzanje reformi u upravljanju i apelirali su na vlasti da zatraže MMF-ovu dijagnostičku procjenu upravljanja. Cilj je pružanje pomoći u identifikaciji ključnih slabosti i uspostavljanju prioriteta u reformama.
Direktori takođe apeliraju na vlasti da hitno usvoje novi zakon o sprečavanju pranja novca i da prioritetno implementiraju zakonski okvir za sprečavanje korupcije. Kontinuirani napori u pravcu jačanja transparentnosti i nadzora nad javnim preduzećima i dalje su važni. Po pitanju klimatskih promjena, preporučili su jačanje napora u pravcu dekarbonizacije privrede, povezivanje tržišta električnom energijom sa tržištem EU, i prelazak na obnovljive izvore energije, saopćeno je iz Ureda rezidentnog predstavnika MMF-a u BiH.
