InflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... je smanjila kupovnu moć većine građana, te su zatražili od poslodavaca povećanje plaća. Zaposlenici su u dobroj poziciji, obzirom na konstantan nedostatak radne snage. Poslodavci su spremni na mnoge ustupke kako bi svoje najbolje zaposlenike zadržali. Ipak, pretjerani zahtjevi zaposlenika, te ispunjavanje istih od strane poslodavaca negativno djeluju na ekonomiju.
Sindikati trebaju izbegavati pretjerane zahtjeve za povećanjem plaća, stav je potpredsednik Europske centralne banke (ECB) Luis de Guindos. Visoka inflacija, kojom je Europa pogođena u protekloj godini, a koji nisu viđeni desetljećima, dovela je do značajnog stvarnog smanjenja životnog standarda Europljana.
U čitavoj Europi radničke organizacije su pojačale napore za povećanje plaća. U nekim industrijama su otišli i tako daleko da su uključli i štrajkove. Pregovaračka moć zaposlenih u nekim industrijama također je ojačana nedostatkom kvalificirane radne snage.
Kako povećanje plaća negativno utječe na ekonomiju?
Pritisci oko povećanja osobnih prihoda pojačavaju inflatorne pritiske u cijeloj ekonomiji. Ovaj trend povećava rizik spirale inflacije plaća, kada rastuće cijene vrše pritisak na povećanje plaća, što onda stvara dodatne troškovne pritiske i ubrzava inflaciju. U takvom slučaju inflacija može biti vrlo dugotrajna i izmaći kontroli.
De Guindos priznaje da zaposleni opravdano očekuju rast plaća zbog smanjene kupovne moći. Ipak, i on je svjestan rizika spirale i smatra da se mora izbjeći. Prema njegovom mišljenju svi se moramo pretrpjeti, kako bi se balans u ekonomiji uspostavio.
Rast primanja će značiti rast kamatnih stopa!
Sindikati moraju biti svjesni da ne smiju postavljanju pretjeranih zahtjeva za povećanjem plaća. Moramo biti oprezni. Po svaku cijenu mora se izbjeći spirala inflacije plaća. Ukoliko se inflacija ne obuzda, prema planu Europske Centralne Banke, kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... će još morati rasti više nego je planirano. Značajniji rast kamatnih stopa sigurno nas vodi u tešku ekonomsku krizu, koja sa sobom nosi i smanjenje zaposlenosti, između ostalog. Vlade bi trebale u ovakvim situacijama ciljano pomagati najugroženijim društvenim grupama.
Prema posljednjim izvješćima, koje je Financa prenijela europska se ekonomija ponaša bolje od očekivanog. Očekuje se da će se inflacija umjereno smanjiti tijekom godine ali i dalje će biti iznad dva posto. Prosječna godišnja inflacija trebalo bi da dostigne oko šest posto. Pretjerani pritisci na plaće jedan su od elemenata koji bi mogli zakomplicirati takav scenario.
