U Sarajevu su jučer predstavljene preporuke privatnog sektora za zelenu ekonomiju u BiH. Organizirana je u suradnji Vanjsko-trgovinske komore BiH i agencije GIZ, odnosno komponentom “Green Recovery”.
Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH, podsjetio je da je BiH prije tri godine preuzela obavezu Sofijskom deklaracijom. U obvezi je svoje poslovanje i industriju usmjeri ka energetskoj zelenoj neutralnosti do 2050. godine.
Mala i srednja poduzeća u BiH su okosnica ukupnog gospodarstva. čine 99 posto našeg gospodarstva. Najmanje 62 posto ukupnih doprinosa društva daju mala i srednja poduzeća. Mjere i akcije koje trebamo provesti odnose se upravo na ovu grupaciju, a očito i na cjelokupno gospodarstvo BiH
Zdravko Marinković, potpredsjednik Vanjskotrgovinske komore BiH
Dodaje da nisu zadovoljni prethodnim periodom, jer se sve dešava sporadično, samoincijativno, neuvezano i nesustavno.
Na bazi istraživanja i zaključaka žele da pokažu donositeljima odluka u BiH kako poslovna zajednica smatra da se treba ponašati u segmentu zelene ekonomije. Ukoliko želimo da gospodarstvo BiH i ubuduće bude prisutno na europskom tržištu. Podsjećaju da na ova tržišta izvozimo više od 70 posto proizvoda.
Procesi za zelenu ekonomiju su spori
Očekuje se povećanje zahtjeva trgovinskih partnera iz Europske unije za standardima koje neophodno postići u domenu zelene energije. Zbog ovoga treba raditi brzo kako bi se sustavnim mjerama državnih organa omogućilo nesmetano odvijanje proizvodnih procesa. Neophodno je potaći digitalizaciju, certificiranje se treba odvijati što brže i bolje u domenu zelene energije. Usvajanje standarda 14001, 50001 i svih drugih standarda koje bh. kompanije trebaju imati kako bi se pojavile na europskom tržištu.
“Porebno je i osigurati stabilne izvore financiranja. Povoljne kreditne linije i pristupiti reformi obrazovnog siustava visokoobrazovanih kadrova. Ovoga momenta dešava nam se da je gospodarstvo odvojeno od akademske zajednice. Kadrovi koji se obrazuju na visokoškolskim ustanovama nemaju dovoljno svijesti, znanja niti spoznaja vezanih za zelenu ekonomiju”, kazao je Marinković. Pojasnio je da nema palijativnih i jednokratnih mjera, te da se radi o sustavnim mjerama.
Preuzeti zakonodavstvo EU u ovoj oblasti
“Prva i osnovna mjera jeste, budući da je BiH zemlja kandidat za pristup EU, usklađivanje našeg zakonodavstva na putu ka EU u ovoj oblasti. To podrazumijeva i otklanjanje raznoraznih administrativnih, tehničkih i pravnih barijera u zakonodavstvu. Preuzimanje zakonodavstva EU u ovoj oblasti na svim nivoima vlasti”, rekao je on.
Adrijana Marić, projektna menadžerica “Green Recovery” komponente u GIZ-u, rekla je da pružaju potporu privatnim i javnim akterima da podrže zelenu transformaciju malih i srednjih poduzeća.
“U okviru ove dvije i po godine mi smo pružili, što direktnu i financijsku i tehničku potporu za implementiranje pet zelenih projekata u pet pilot kompanija. Inicirali smo uspostavljanje mreže energetske efikasnosti gdje imamo grupu od 15 kompanija koje zajednički rade na unapređenju mjera energetske efikasnosti”, rekla je ona. Dodaje da je organizirali niz radionica i konferencija, prenosi BHRT.
Istakla je da su svi okupljeni sa zajedničkim ciljem da se pruži potpora prije svega gospodarstvu, kako bi njihova konkurentrnost na izvoznim tržištima, prije svega EU, bila unaprijeđena.
To se može jedino kroz mjere resursne energetske efikasnosti. smanjenje njihovog karbonskog otiska, kroz prelazak na cirkularne poslovne modele. za sve to im je potrebna potpora svih aktera.
Adrijana Marić, projektna menadžerica “Green Recovery” komponente u GIZ-u
