Kao i svake veljače, vrijeme je za Riječki karneval. Dječja povorka služi kao uvertira u najvažniji i najveći događaj, a to je Međunarodna karnevalska povorka. U pitanju je bez sumnje najpoznatija karnevalska svečanost na Kvarneru, ali i šire. Natjecanje je to u “maštovitosti, duhovitosti i originalnosti, vatromet boja i oblika,” piše Turistička zajednica grada Rijeke koja ovaj divan karneval održava još od 1982.
Pisani tragovi još iz 15. stoljeća
No, povijest karnevala ne seže tek u 1980-e, već u 15. stoljeće. Odredbom Gradskog vijeća iz 1449. godine zabranilo se pokrivanje lica maskom. Izuzetak su bili gosti maskiranog plesa u Kaštelu. Za druge je kazna bila dosta stroga – globa, zatvor i odsijecanje ruke. Odredba je donesena s pokušajem održavanja javnog reda i sprječavanja kritiziranja vlasti. Naime, pod maskom su ljudi mogli vrijeđati vlast uz uspješno sakrivanje svojeg identiteta.
Ova je Odredba inače najstariji dokument koji svjedoči o postojanju Riječkog karnevala.
Iz 18. stoljeća imamo i konkretan zapis o samom karnevalu. Riječ je o zapisu Imbre Tkalca iz 1749. u kojemu stoji: ” Najstariji zapis o karnevalu je onaj Imbre Tkalca iz 1749. godine koji veli: “Te maškarade su došle u Karlovac iz Italije preko Rijeke; u Zagrebu i u drugim hrvatskim gradovima nije toga bilo,” .
Početkom 20. stoljeća, točnije 1903. riječki magistrat donio je odredbu kojom određuje ponašanje maškara na Korzu. Sve maske koje remete zakon, moral i pristojnost bile su zabranjene. Tad je svećenicima već bilo zabranjeno ikakvo maskiranje. Biskupska uredba iz 1718. jasno im zabranjuje maskiranje, ples i karnevalsku zabavu jer je to ‘đavolsko djelo.’
1982. Karneval je poprimio oblik u kojem ga znamo danas.
Kako je morčić postao simbol grada
Tijekom karnevala, na samom čelu, vidjet ćete ljude u maski morčića. Jedan je to od prepoznatljivih simbola Rijeke, ali i Hrvatskog primorja općenito, no malo tko zna njegovu povijest.
Morčić je zapravo vrsta autohtonog nakita, najčešće naušnica, prepoznatljiv kao poprsje crnog čovjeka koji nosi turban. Na izradu morčića velik je utjecaj imala Venecija koja je tijekom 17. i 18. stoljeća uvozila orijentalne začine, mirise, tkaninu, nakit i – ljude. Tako je, crnci u orijentalnoj odjeći, odnosno robovi, inspirirali su ovaj komad nakita, a svoj je život dobio u rukama venecijanskih zlatara. Zvali su ga moretto. Istovremeno je u Rijeci nastala skromnija varijanta – morčić. Zbog jeftinije tehnike izrade, morčić je dobio svoj danas jedinstven izgled, a kako nije bio skup, postao je dio tradicionalnog ženskog pučkog nakita.
Morčići nisu bili samo naušnice, već i privjesci, broševi, igle i prstenje. Skuplji su se primjerci ukrašavali draguljima i koraljima.
U drugoj polovici 19. stoljeća zahvaljujući vještinama riječkih moretista, Rijeka postaje središte izrade morčića. Jačanjem pomorskih veza, morčići osvajaju ostatak primorske, kao i gorske, Hrvatske, otoke, čak i Bosnu. Konačno, 1991. Rijeka prihvaća morčića kao simbol grada, a danas je na čelu Riječkog karnevala.
Izvor: womeninadria.com
