Unutar jednog desetljeća oko 39% vremena provedenog na kućanskim poslovima moglo bi se automatizirati, kažu stručnjaci. Istraživači iz Ujedinjenog Kraljevstva i Japana zamolili su 65 stručnjaka za umjetnu inteligenciju (AI) da predvide kakva će to automatizacija uobičajenih kućanskih zadataka biti za 10 godina.
Stručnjaci su predvidjeli da će kupovina namirnica vjerojatno doživjeti najviše automatizacije. Dok je najmanja vjerojatnost da će AI utjecati na brigu o mladima ili starima, piše BBC.
Istraživači sa Sveučilišta u Oxfordu i japanskog Ochanomizu sveučilišta željeli su znati kakav bi utjecaj roboti mogli imati na neplaćeni kućanski rad: “Ako roboti preuzimaju naše poslove, hoće li barem umjesto nas iznositi smeće?”, pitali su.
Roboti “za kućanske poslove”, kao što su roboti usisavači, “postali su najproizvođeniji i najprodavaniji roboti na svijetu”, primijetili su istraživači.
Tim je pitao 29 stručnjaka za umjetnu inteligenciju iz UK-a i 36 stručnjaka za umjetnu inteligenciju iz Japana za njihove prognoze o robotima u kući. Istraživači su otkrili da su stručnjaci iz Ujedinjenog Kraljevstva bili optimističniji u pogledu kućne automatizacije, dok je obrnuta situacija u Japanu.
Ali zadaci za koje su stručnjaci smatrali da se mogu automatizirati su različiti.
Predviđa se da će samo 28% aktivnosti vezanih za skrb, uključujući aktivnosti kao što su podučavanje djeteta, pratnja djeteta ili briga o starijem članu obitelji, biti automatizirano.
dr. Lulu. Shi, postdoktorandica, Oxford Internet Institute
S druge strane, očekuje se da će tehnologija smanjiti 60% vremena koje provodimo u kupnji namirnica, kažu stručnjaci.
Skepticizam je opravdan
Ali predviđanja da će nas “u sljedećih deset godina” roboti osloboditi kućanskih poslova imaju dugu povijest. I određeni skepticizam može biti opravdan. Godine 1966. TV emisija Tomorrow’s World izvijestila je o kućnom robotu koji je mogao kuhati večeru, šetati psa, čuvati bebu, kupovati, miješati koktele i raditi mnoge druge zadatke. Kad bi njegovim kreatorima dali samo milijun funti, uređaj bi mogao raditi do 1976., glasila je vijest…
Ekaterina Hertog, izvanredna profesorica umjetne inteligencije i društva na Sveučilištu Oxford i jedna od autorica studije povlači paralele s optimizmom koji je dugo okruživao samovozeće automobile. “Obećanje da će samovozeći automobili, biti na ulicama, zamijeniti taksije, postoji, mislim, već desetljećima. A ipak, nismo uspjeli natjerati robote da dobro funkcioniraju ili ove samovozeće automobile da upravljaju nepredvidivim okruženjem naših ulica. Domovi su u tom smislu slični”.
Teško je i skupo napraviti robota koji može raditi više zadataka ili općenite zadatke. Umjesto toga, lakše je i korisnije stvoriti tehnologiju koja nam pomaže, a ne zamjenjuje nas.
dr. Kate Devlin, sa King’s College u Londonu – koja nije bila uključena u studiju – sugerira da će tehnologija vjerojatnije pomoći ljudima, umjesto da ih zamijeni
Istraživanje sugerira da bi nas kućna automatizacija mogla osloboditi mnogo vremena provedenog na neplaćenom kućanskom radu. U Ujedinjenom Kraljevstvu radno sposobni muškarci obavljaju oko pola manje ovog neplaćenog posla od radno sposobnih žena. Dok u Japanu muškarci rade manje od petine.
Nerazmjeran teret kućanskih poslova koji je na ženama negativno utječe na zarade, štednju i mirovine žena, tvrdi prof. Hertog. Sve veća automatizacija bi stoga mogla rezultirati većom ravnopravnošću spolova, kažu istraživači.
Međutim, tehnologija može biti skupa. Ako su sustavi za pomoć u kućanskim poslovima dostupni samo podskupini društva, “to će dovesti do povećanja nejednakosti u slobodnom vremenu”, rekao je profesor Hertog.
Također, društvo treba biti svjesno problema koje postavljaju domovi puni pametne automatizacije. “Gdje ekvivalent Alexe može slušati i snimati što radimo i izvještavati o tome. Ne mislim da smo mi kao društvo spremni nositi se s napadom na privatnost te vrste”.
