Nakon početka agresije Ruske Federacije na Ukrajinu, mnoge europske zemlje uvele su sankcije Rusiji i zabranile turističke letove. Malo je europskih zemalja u koje Rusi mogu doći, a jedna od njih je BiH zbog bezviznog režima koji je na snazi između dvije zemlje.
Iako većina Rusa i Ukrajinaca utočište traži u Srbiji i Crnoj Gori, oni u velikom broju dolaze i u Bosnu i Hercegovinu.
Prema evidenciji kojom raspolaže Služba za poslove sa strancima, utvrđeno je da je u razdoblju od veljače 2022. do 19. siječnja 2023. odobreno 58 privremenih boravaka državljanima Rusije. Dok je 146 privremenih boravaka odobreno državljanima Ukrajine.
Ipak, većina njih u BiH boravi na osnovu kratkoročnih C i D viza. Ipak iz Službe za poslove sa strancima BiH nisu nam odgovorili o kojem broju je riječ.
Količina izdanih C viza znatno je veća od običnih i neslužbeno se radi o nekoliko tisuća. No za izdavanje iste potrebno je ovjeriti pozivno pismo ovjereno u terenskom centru Službe, dok nadležni DKP izdaje vizu. piše Akta.ba
Rusi i Ukrajinci žele ulagati u BiH
Osim što mijenjaju demografsku sliku naše zemlje, mijenjaju i tržište rada i nekretnina. Kriza je povećala njihov dolazak u našu zemlju, a većina ih se odlučuje za pokretanje posla i ulaganje kapitala.
Firma koja istovremeno radi s ukrajinskim i ruskim građanima je sarajevska firma Express Invest d.o.o. koja ima uspješnu poslovnu suradnju sa svim bivšim državama SSSR-a, posebice s Ruskom Federacijom. Pruža individualna rješenja u oblasti migracija, legalizacije, pravne podrške, ulaganja, poslovanja u BiH. A informacije o dolasku ruskih i ukrajinskih državljana saznali smo iz prve ruke.
“Rusi se najviše plaše mobilizacije i to je glavni motiv odlaska iz zemlje. Dok su gotovo sve zemlje uvele sankcije Rusiji, Srbija i BiH još uvijek nisu i za to nema službene odluke države i entiteta. vlasti“, kaže u razgovoru direktor Kemal Muratović.
U Srbiji se trenutno nalazi između 150 i 200 tisuća ruskih državljana koji su stigli u posljednjih šest mjeseci. No, po dolasku traže alternativne mogućnosti jer bezvizni režim između Rusije i Srbije traje 30 dana, kao i s Bosnom i Hercegovinom. Nakon isteka bezviznog režima, dešava se da uđu u Bosnu i Hercegovinu na jedan dan, isti dan ili sutradan se vrate u Srbiju da produže bezvizni režim od 30 dana, nakon čega rješavaju svoj status. .
“Radi se o tome da većina ljudi koji uđu u Srbiju uđu i u Bosnu i Hercegovinu. Nemaju drugog izbora jer ako nakon 30 dana ne napuste zemlju, smatra se da ilegalno borave na teritoriju te zemlje”, priča nam Muratović.
Obim posla se povećao sto posto
Iako je za većinu njih krajnji cilj zemlja EU u kojoj traže politički azil. Veliki broj njih želi ostati i pokrenuti posao u našoj zemlji. Sukladno tome, postoji veliki interes za osnivanje pravnih osoba. Prema dostupnim informacijama, u Općinskom sudu Sarajevo upisano je između 70 i 100 pravnih subjekata čiji su osnivači ruski državljani.
Prema podacima Agencije za posredničke, informatičke i financijske usluge RS-a u Republici Srpskoj u 2022. godini otvoreno je 12 tvrtki.
Obujam posla s tim građanima povećao se za gotovo sto posto, a obraćaju se uglavnom radi reguliranja statusa stranih državljana i osnivanja poduzeća.
Ovdje imaju mnogo prilika koje nisu imali ni u Moskvi. Prepoznali su puno područja koja mogu popuniti kako u nekretninama tako i u IT sektoru i drugim profesijama koje su doveli sa sobom.
Zakon o strancima kaže da postoji više osnova za rješavanje boravka na teritoriji Bosne i Hercegovine. Neki od njih su obrazovanje, humanitarni razlozi, registracija pravne osobe, zdravstvo itd. Jedna od najčešćih opcija koju stranci koriste za boravak je osnivanje pravne osobe.
“Kupnjom ili osnivanjem pravnog subjekta automatski stječete pravo na traženje radne dozvole”, dodaje Muratović.
Problemi sa radnim dozvolama
Za izdavanje radne dozvole potrebno je imati radno mjesto u tvrtki. Na razini godine postoje kvote entitetskih zavoda za zapošljavanje i zna se koliko ih se može izdati.
“Za izdavanje radnih dozvola u BiH nadležni su entitetski zavodi za zapošljavanje. Odnosno kantonalne službe za zapošljavanje u FBiH. Mi od tih institucija obično sredinom veljače dobijemo godišnje izvješće s pregledom izdanih radnih dozvola, tako da još uvijek nismo dobili podaci za prošlu godinu.” , rečeno je iz Agencije za rad i zapošljavanje Bosne i Hercegovine.
Procedura je takva da ako želite pokrenuti obrt, pravno lice prvo morate obraditi na sudu, Poreznoj upravi FBiH i Zavodu za zapošljavanje BiH i priložiti određeni dokumentaciju.
Problemi s otvaranjem glavnog računa
No, iako se radne dozvole i pozivna pisma izdaju bez problema i osnivaju legalne tvrtke, Muratović ističe da su se u međuvremenu pojavili brojni problemi koji ruskim državljanima onemogućuju poslovanje u BiH.
Nedavno su počele jače sigurnosne provjere ruskih državljana i sve je teže raditi, iako Ruska Federacija nije rizična država.
“Najviše problema imaju kod otvaranja glavnih računa u bankama i uplate osnivačkog kapitala. Dakle, da bismo predali dokumentaciju za upis, moramo dostaviti dokaz o uplaćenom osnivačkom kapitalu. No, kada odemo u banku, oni nas odbijaju jer ne žele poslovati s ruskim građanima i to je politika svake banke u Federaciji BiH”, kaže Muratović.
Agencija za bankarstvo
Napominje da se to počelo događati u posljednjih šest mjeseci, zbog čega su se Rusi obratili Agenciji za bankarstvo FBiH. Tražeći objašnjenje zašto ovi građani ne mogu nesmetano položiti osnivački kapital. Kao primjer naveli su čak sedam tvrtki.
Osim Agenciji za bankarstvo, pritužbu su uputili i Ombudsmanu za ljudska prava BiH jer smatraju da su navedeni klijenti diskriminirani na nacionalnoj osnovi. Pitaju se ima li banka zakonsko pravo odbiti otvoriti račun i time izravno onemogućiti osnivaču da ostvari pravo na radnu i boravišnu dozvolu u BiH.
“Ovi ljudi nikada nisu kažnjavani, protiv njih se ne vode nikakvi kazneni postupci, Zakon o gospodarskim društvima i Zakon o strancima dozvoljavaju registraciju poduzeća ruskim državljanima, zbog čega smatramo da postoji osnova za obraćanje instituciji pravobraniteljica za bankarski sektor i ljudska prava“, ističe naš sugovornik.
Banke ne žele poslovati sa stranim državljanima
Kao glavni razlog banke navode odluku kojom su uvele zabranu poslovanja s ruskim državljanima radi sprječavanja pranja novca i financiranja terorističkih aktivnosti.
Muratović objašnjava da se za svako postupanje sa Službom za poslove sa strancima izričito traži dokaz o bonitetu svake tvrtke. Da bi ga dobili, mora postojati glavni račun, koji banke odbijaju otvoriti, zbog čega je nemoguće bilo što učiniti.
Dok se čekaju odgovori na žalbe i prigovore, svi procesi su u pripravnosti. U međuvremenu, klijentima ističu radne dozvole, zbog čega se moraju preseliti u Srbiju. A kao alternativa dobivaju jamstveno pismo za vizu C na rok od 60 dana.
Rusi kupuju BiH tvrtke
Napominje kako je riječ o tvrtkama koje nemaju dugovanja, nepodmirenih obveza, a što je najvažnije nitko od njih nije osuđivan niti procesuiran. Riječ je o visokoobrazovanim ljudima, a najviše ih zanima područje informatike i savjetovanja.
“Doveli smo firmu koja je otvorila pogon za preradu i reciklažu plastike u Goraždu i radi već pet godina. Uložili su dosta novca, zaposlili ljude na birou i uspješno posluju”, kaže Muratović.
Kako bi izbjegli sve te probleme s uplatom kapitala i otvaranjem glavnog računa, većina se odlučuje na kupnju postojećih tvrtki državljana BiH. Oni već imaju aktivne račune, a to je jedina mogućnost u kojoj izgleda nema problema za sada.
Ukrajinci u povoljnijem položaju
Muratović napominje da se svi navedeni problemi ne odnose na građane Ukrajine, kod kojih je situacija puno bolja.
Odlukom Vijeća ministara Bosne i Hercegovine od 20.4.2022. godine o odobravanju privremenog boravka iz humanitarnih razloga građanima Ukrajine. Državljani Ukrajine oslobođeni su plaćanja pristojbi, da im se odobri boravak od šest mjeseci, koji se može produžiti.
I dok većina Ukrajinaca i Rusa kroz našu zemlju samo prolazi, ima i onih koji žele ostati za stalno. Zaključak je da je vrlo teško “probiti” politički zid koji priječi namjeru pokretanja posla.
No, mnogo je više onih koji Balkan vide samo kao “odskočnu dasku” za realizaciju budućih planova u zapadnoj Europi, Bliskom istoku i Sjedinjenim Američkim Državama.
