Samo sedam zemalja u svijetu može se pohvaliti kvalitetom zraka. Odnosno da je u 2023. imalo sigurnu razinu onečišćenja zraka prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije (WHO). Ovo otkriva izvješće švicarske kompanije za tehnologiju kvalitete zraka IQAir objavljeno ovog tjedna, prenosi Euronews Green.
Svjetsko izvješće o kvaliteti zraka oslanja se na podatke s više od 30.000 stanica za praćenje u 134 države, teritorija i regije. Od toga je za 124 utvrđeno da su premašile sigurnu razinu PM2,5 (finih čestica) prema smjernicama WHO-a. Ove mikroskopske čestice, promjera manjeg od 2,5 mikrona, mogu se udahnuti duboko u naša pluća i dospjeti čak i u naš krvotok. Povezuju se s bolestima srca i pluća, visokim krvnim tlakom, povećanim rizikom od astme, depresijom i tjeskobom te preranom smrću.
Najčišći zrak u Europi na Islandu
Sedam zemalja koje su postigle sigurnu razinu od najviše pet mikrograma finih čestica po kubnom metru zraka (µg/m3) su Australija, Estonija, Finska, Grenada, Island, Mauricius i Novi Zeland. Portoriko, Bermuda i Francuska Polinezija također su područja u kojima je zrak bio unutar sigurnih razina. U Europi najčišći zrak imao je Island s 4µg/m3, a slijede ga Estonija s 4,7µg/m3 i Finska s 4,9µg/m3.
Razina onečišćenja prikazuje se ljestvicom boja. Mnoge europske zemlje spadaju u zelenu kategoriju, što znači da je razina onečišćenja dvostruko veća od sigurnog standarda. Među njima najmanje su zagađene: Švedska; Irska; Norveška; Portugal; Lihtenštajn; Danska; Velika Britanija; Andora; Latvija; Ukrajina; Nizozemska; Luksemburg; Švicarska; Njemačka; Belgija, Francuska; Austrija; Španjolska i Rusija.
Bosna i Hercegovina ima najlošiji zrak u Europi
Bosna i Hercegovina zabilježila je u 2023. pad od 18 posto u razinama PM2,5 u odnosu na 2022. Nažalost je i dalje najzagađenija zemlja u regiji, a slijedi je Sjeverna Makedonija. Obje su pale u crvenu kategoriju s razinama zagađenja preko pet puta većim od sigurnog standarda.
Hrvatska najviše napredovala
U žutoj kategoriji – koja označava razine onečišćenja do tri puta veću od sigurnog standarda – su Litva, Češka, Mađarska, Malta, Slovačka, Bugarska, Hrvatska, Poljska, Cipar, Slovenija i Italija.
Hrvatska je 2023. pokazala najveći napredak u snižavanju razine PM2,5 čestica. S padom godišnjeg prosjeka za više od 40 posto u odnosu na 2022. To je postigla povećanjem korištenja obnovljivih izvora energije, iz kojih se sada dobiva više od 31 posto ukupne energije. To je znatno iznad prosjeka EU od 23 posto. Rreba podsjetiti da Hrvatska tako visok udio obnovljivih izvora u ukupnim energetskim izvorima ima zahvaljujući hidroelektranama.
Hrvatska je također, navodi se u izvješću, uvela politiku postupnog ukidanja ugljena prije 2033. Smanjenja emisija metana do 2030. za 30 posto ispod razine iz 2020. te zaustavljanja krčenja šuma do 2030. U narančastoj kategoriji – do pet puta iznad sigurne razine – bile su Moldavija, Rumunjska, Albanija, Grčka, Turska, Srbija i Crna Gora.
Europski gradovi pokazali su napredak u odnosu na prethodno izvješće za 2022. godinu. U 2023. ih je 54 posto klasificirano kao zeleno naprema 39 posto u prethodnoj godini. Igdir u Turskoj je najzagađeniji grad u Europi, s razinama PM2,5 koje su devet puta veće od sigurnih standarda.
Zemlje s najlošijom kvalitetom zraka bile su koncentrirane u južnoj i središnjoj Aziji, gdje se nalazi 10 najzagađenijih gradova na svijetu.
Na globalnoj razini najzagađeniji je zrak u Bangladešu. S koncentracijom finih čestica od 79,9 µg/m3, što je više od 15 puta gore od sigurne norme prema standardima Svjetske zdravstvene organizacije. Slijede Pakistan (14 puta veće zagađenje u odnosu na sigurni standard) i Indija (10 puta veće zagađenje u odnosu na sigurni standard).
Pakistan je bio drugi, s razinama 14 puta iznad sigurnih standarda. Slijedi Indija, s razinama PM2,5 10 puta iznad granice. U Indiji se nalaze četiri najzagađenija grada na svijetu, a najgori je industrijski grad Begusarai na sjeveroistoku zemlje.
Izvor: Točka na i
