Stabilnost i likvidnost bankarskog sustava u BiH, kao i činjenica da se pokazao iznimno otpornim na vanjske poremećaje na tržištu. Ovo je ključni razlog uslijed kojeg žitelji Bosne i Hercegovine u najvećoj mjeri odabiru banke kada je štednja novca u pitanju.
Ilustrativan podatak o mjesečnom rastu depozita stanovništva jasno upućuje na zaključak kako su upravo banke izbor broj jedan. Iznos je, pokazuju podaci Centralne banke BiH, premašio 16 i pol milijardi maraka depozita građana. Podatak kako je štednja stanovništva na razini cijele BiH u godinu dana povećana za čak 1,4 milijarde maraka upućuje upravo na spomenute zaključke.
Bankarski sustav je siguran i uređen
Direktor Agencije za bankarstvo Federacije BiH Jasmin Mahmuzić u razgovoru za Večernji list objasnio je ključne motive zbog kojih se građani odlučuju upravo na štednju u bankama.
“U svrhu štednje ili kod odgađanja potrošnje biramo opciju koju smatramo sigurnom i primjerenom svojim potrebama. Dodatni motivi mogu biti vezani uz fleksibilnost, mobilnost, praktičnost i stalnu dostupnost depozita” – naglasio je Mahmuzić. Direktor Agencije za bankarstvo FBiH ističe i kako je naš bankarski sustav suvremen, uređen i siguran.
“Alternativni oblici ulaganja mogu imati dodatne prednosti, koristi, prinose, ali i rizike koji za većinu građana danas nisu prihvatljivi. Primjerice, ulaganja na tržištu kapitalaTržište kapitala (engl. capital market), u užem smislu pr... mogu zahtijevati dodatna znanja i posvećenost” – objasnio je Mahmuzić.
Iz posljednjih podataka Centralne banke BiH vidljivo je kako su ukupni depoziti domaćim sektorima na kraju lipnja ove godine iznosili 32 milijarde KM te su u odnosu na prethodni mjesec povećani za 118,5 milijuna KM (0,4%). U ukupan iznos ulazi štednja građana, poduzeća, vladinih institucija, nefinancijskih javnih poduzeća, kao i ostalih domaćih sektora. Najveći iznos sredstava u bankama drže žitelji BiH. Uvidom u posljednje dostupne podatke vidljivo je kako je iznos dosegnuo 16 milijardi i 643 milijuna maraka. Na drugom mjestu po iznosu depozita su privatna poduzeća koja u bankama drže 7 milijardi i 328 milijuna maraka. Slijede vladine institucije s iznosom od 4 milijarde i 164 milijuna maraka.
Depoziti javnih poduzeća pak nešto su viši od 2 milijarde maraka. ŠtednjaU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i... ostalih domaćih sektora iznosi milijardu i 855 milijuna maraka. Uvidom u kretanje na mjesečnoj bazi vidljivo je kako je štednja građana na kraju lipnja porasla za 141,3 milijuna KM (0,9%) i kod privatnih poduzeća za 99,3 milijuna KM (1,4%). Depoziti su smanjeni kod nefinancijskih javnih poduzeća za 31,9 milijuna KM (1,6%). Kod vladinih institucija depoziti su smanjeni za 89,9 milijuna KM (2,1%) i kod ostalih domaćih sektora za 0,3 milijuna KM.
Godišnji porast
Rast depozita još je izraženiji kada se analiza kretanje u posljednjih godinu dana. Ukupna štednja svih navedenih sektora u tom je razdoblju porasla za 2,13 milijardi KM. Naravno, najveći rast bilježe depoziti sektora stanovništva koji su porasli za 1,4 milijarde KM. Slijede depoziti privatnih poduzeća koji su porasli za 940,7 milijuna KM. Na trećem mjestu su nefinancijska javna poduzeća čija je štednja na bankama porasla za 118,6 milijuna KM. Gledajući razdoblje od godinu dana, depoziti smanjeni kod vladinih institucija za 311,4 milijuna KM i kod ostalih domaćih sektora za 9,2 milijuna KM.
