Umjetna inteligencija se sve šire upotrebljava. Alat koji su razvili istraživači University Collegea (UCL) i Sveučilišta Queen Mary u Londonu procjenjuje je li spašavanje najbolja strategija za porezne obveznike i ujedno predlaže koliko bi trebalo uložiti u banku. Cijeli princip rada detaljno je opisan u časopisu Nature Communications.
Istraživači su izradili matematički okvir za usporedbu različitih strategija spašavanja u odnosu na predviđene gubitke za porezne obveznike. Čimbenici koji se razmatraju uključuju očekivano trajanje financijske krize trajati, vjerojatnost bankrota, učinak neplaćanja na druge banke te udjele poreznih obveznika u bankama.
Silicijski nanočip liječi gubitak mišića
Tehnologija koju su razvili istraživači Medicinskog fakulteta Sveučilišta Indiana može kožno tkivo pretvoriti u krvne žile i živčane stanice, a pokazala se i kao obećavajući tretman za traumatski gubitak mišića.
Nova studija, objavljena u NPJ Regenerative Medicine, testirala je gensku terapiju temeljenu na nanotransfekciji tkiva. Riječ je o minimalno invazivnom nanočip uređaju koji može reprogramirati funkciju tkiva primjenom bezopasne električne iskre za isporuku specifičnih gena u djeliću sekunde. Pokazalo se da se funkcija mišića poboljšala terapijom nanotransfekcije tkiva sedam dana nakon volumetrijskog gubitka mišića kod štakora.
Mekani mikroprsti
Istraživači japanskog sveučilišta Ritsumeikan razvili su mekani mikro-robotski prst koji omogućava izravniju interakciju s mikrosvijetom.
Taktilni mikroprst postiže se upotrebom fleksibilnog senzora naprezanja od tekućeg metala, a mekani pneumatski balonski aktuator djeluje kao umjetni mišić. Pomoću robotske rukavice korisnik može izravno kontrolirati mikroprste i istraživati kukce i mikroskopske objekte, objašnjavaju istraživači u radu koji objavljuje Scientific Reports.
Stentovi koji se raspadaju na zahtjev
Iskorištavanjem fenomena koji dovodi do lomova u metalu, istraživači MIT-a dizajnirali su medicinske uređaje koji se mogu koristiti unutar tijela kao stentovi, spajalice ili skladišta lijekova, a zatim se sigurno rastavljaju na zahtjev kada više nisu potrebni.
Istraživači su pokazali da se biomedicinski uređaji izrađeni od aluminija mogu razgraditi izlaganjem tekućem metalu poznatom kao eutektički galij-indij (EGaIn). U praksi bi to moglo funkcionirati nanošenjem tekućine na spojnice koje se koriste za spajanje kože, na primjer, ili davanjem mikročestica pacijentima.
Pokretanje raspadanja takvih uređaja na ovaj način moglo bi eliminirati potrebu za kirurškim ili endoskopskim postupcima za njihovo uklanjanje, objašnjavaju istraživači nalaze studije koju objavljuje časopis Advanced Materials.
Umjetna inteligencija u medicini: pomoć osobama oštećena sluha
Južnokorejski istraživači razvili su sustav za tiho prepoznavanje govora koji riječi prepoznaje praćenjem pokreta lica. Izum je osmišljen kako bi pomogao osobama oštećena sluha, koje ne mogu uvijek komunicirati s drugima pomoću znakovnog jezika. Druge primjene uključuju vojnu upotrebu u situacijama kad je radiokomunikacija otežana okolnom bukom.
Tehnologija koristi senzore naprezanja za otkrivanje širenja i skupljanja kože dok osoba izgovara riječi i dalje primjenjuje algoritam dubokog učenja za pretvaranje tih pokreta lica u riječi. Senzor naprezanja pričvršćen na lice rasteže se i skuplja u skladu s rastezljivošću kože kada osoba govori. U skladu s tim mijenjaju se i električna svojstva senzora naprezanja.
Sustav, opisan u časopisu Nature Communications, trenutno može prepoznati skup od 100 riječi s gotovo 88 posto točnosti. Da bi se klasificiralo i prepoznalo više riječi potrebna je veća razlučivost informacija. Zato istraživači pokušavaju razviti tihi govorni sustav visoke rezolucije koji kombinira ovaj nosivi senzor naprezanja s visoko integriranim krugom.
Izvor: bug.hr
