Dom je utočište od stresa na poslu, zar ne? Ne uvijek. Čak i ako vi svoje projekte i brige možete ostaviti u uredu, vašem supružniku to može biti teško napraviti – a taj se stres može prenijeti i na vas. Kako možete pomoći svom partneru da se nosi nosi sa stresom? Što je najbolje reći kada se vaš partner počne žaliti – a što je to što ne smijete reći? Postoji li način da im se pomogne da stvari vide drugačije? I kako možete postaviti granice da dom ponovno bude mirno utočište?
Što kažu stručnjaci
Nositi se sa stresom neminovan je dio radnog vijeka. A kada ste polovica para s dvojnom karijerom, morate se nositi i sa svojim stresom i stresom druge osobe. Ali to nije nužno loša stvar, prema Jennifer Petriglieri, docentici organizacijskog ponašanja na INSEAD-u. “Dvije karijere mogu značiti dvostruko više stresa, ali mogu značiti i dvostruko više empatije i razumijevanja”, kaže ona. Štoviše, dodaje ona, pomaganje vašem partneru da se nauči nositi sa stresom pomaže i vama da se bolje nosite s njim. “Kada je par dobar u upravljanju stresom, to ih [kao pojedince] čini otpornijima.” Ključ je, kaže John Coleman, koautor knjige Passion & Purpose, odmaknuti se od ideje da ste “vi dvije osobe koje upravljaju stresom” i okrenuti se ideji da ste “partneri koji zajedno upravljaju stresom”. Vaš je cilj, dodaje on, “postati konstruktivan ventil” za svog supružnika. Dakle, bez obzira na to je li vaša druga polovica pod stresom zbog sukoba sa šefom, prijetećih otkaza ili klijenta koji ih pravi ludima, evo nekoliko savjeta o tome kako možete pomoći.
Saslušajte
Kad se vaš partner vrati kući s posla i počne prepričavati svoje posljednje uredske iritacije, mnogi od nas imaju tendenciju “slušati samo napola”, kaže Petriglieri. “Sada je 19 sati – pokušavate napraviti večeru, a djeca su u blizini – i tako kimate glavom i kažete: ‘A-ha, a-ha, a-ha.” Ali to će vašeg partnera vjerojatno još više frustrirati. Umjesto toga, predlaže, “poklonite svom partneru potpunu pažnju”. Slušajte i “stvarno se usredotočite na ono što vaš partner govori”. Ne prekidajte ga. “Vrlo je vjerojatno da vaš partner treba samo tri minute brbljanja kako bi izbacio iz sebe ono što ga pritišće”, kaže ona. Nemojte nuditi savjete – barem ne još, kaže Coleman. “Ne morate uvijek rješavati probleme”, dodaje. “Ponekad svoga partnera jednostavno treba samo saslušati.”
Ponudite podršku
Ključno je “pokazati angažman u onome što vaš partner govori”, kaže Coleman. “Nemojte ih samo buljiti u njega.” Umjesto toga, “recite riječi podrške i koristite jezik podrške”. Budite empatični i suosjećajni, ali nemojte uspoređivati svoj stres sa stresom svog supružnika. “Kada se vaš partner počne žaliti, nemojte reći: ‘Oh, misliš da ti je dan bio loš, slušaj s čime sam se ja morala nositi!’ To ništa ne pomaže.” Izdržljivost na stres nije natjecanje. Ipak, nije uvijek lako pružiti podršku i ohrabrenje, a ponekad “niste mentalno spremni nositi se s partnerovim problemima”, kaže. Ako je neprikladno vrijeme, Petriglieri predlaže, ponudite da “nastavite razgovor kasnije navečer, sljedeći dan ili čak vikendom”. Važno je da “ostavite otvorena vrata za daljnji razgovor”.
Pomozite da vidi širu sliku
“Prednost supružnika je ta što vas poznaju jednako dobro kao što vi poznajete sami sebe” – možda čak i malo bolje, kaže Coleman. “Dakle, ako imate osjećaj da vaš partner pogrešno tumači situaciju na poslu ili ide u krivom smjeru, trebate nešto reći”. On predlaže “postavljanje dobrih pitanja koja će proširiti perspektivu vašeg supružnika“. Pokušajte probnim, ali ne prijetećim linijama ispitivanja, poput: “‘Zašto misliš da je to tako?’ Ili, ‘Postoji li situacija u kojoj bi drugačiji odgovor bio opravdan?’ Ponekad morate pomoći svom partneru da identificira slijepu točku”, on kaže. Ponudite savjet – ali budite nježni s tim, kaže Petriglieri. Ona preporučuje da kažete nešto poput: “Imam prijedlog. Mogu li to podijeliti s tobom?“
Reflektirajte
Prema Petriglieri, također je važno biti svjestan vrste stresa koju vaš partner doživljava. Postoje dvije vrste stresa na poslu. “Postoji sporadičan stres, koji je rezultat lošeg sastanka ili projekta koji je krenuo po zlu”, a tu je i “kronični stres, koji bubri ispod površine tijekom duljeg razdoblja“. Kronični stres, kaže ona, signal je da je vaša druga polovica “na pogrešnom mjestu”. To je “klasični sindrom kuhane žabe”, dodaje ona. Naime, trebate “primijetiti partnerov stav, raspoloženje i obrasce” i pomoći mu da razmisli o svojoj karijeri i profesionalnom putu. “Pitajte: ‘Kako stoje stvari? Jesi li tamo gdje želiš biti? Jesi li zadovoljan?’” Doduše, ova pitanja su hrana za “duži, smisleni razgovor koji je prikladniji za noćni izlazak ili dugu šetnju plažom”. Ali ako se vaš suprug bori, morate to pratiti.
Potaknite prijateljstva i interese
Pa ipak, “ne možete biti jedini nositelj stresa vašeg partnera”, kaže Coleman. “Obično su partneri ti na koje se najviše oslanjamo. Ali previše oslanjanja jedno na drugo može pokvariti vezu”. Zato trebate “pomoći svom partneru da ima život izvan kuće i izvan posla”, kaže on. “Stvorite treći prostor. Dajte im slobodu i prostor da se bave stvarima u kojima uživaju — poput hobija ili sporta”. Također je ključno da oboje održavate “vanjsku mrežu podrške”. To su ljudi koji vam mogu pomoći u rješavanju profesionalnih izazova i služe kao savjetnici. Potaknite svog supružnika da “održi postojeće odnose” i “njeguje nova prijateljstva i veze”, kaže Petriglieri. Također bi moglo biti vrijedno “potaknuti svog partnera da ode kod terapeuta ili radi s trenerom karijere”, dodaje ona. “To bi moglo potaknuti razvoj [vašeg supružnika].” Ipak, imajte na umu da bi vam terapeut ili trener trebao biti “dopuna, a ne zamjena”.
Smanjite pritisak zajedno
Konačno, trebate njegovati “svoj dom kao utočište”, kaže Coleman. Ovo je lakše reći nego učiniti. Sveprisutnost mobilnih telefona, prijenosnih računala i priroda rada 24/7 velike su prepreke. Zato “vi i vaš supružnik trebate prakticirati dobre navike korištenja mobilnih uređaja”, kaže on. “Mora postojati doba dana kada oboje odložite mobitele; morate odrediti kada se radni uređaj može koristiti kod kuće”. Također predlaže da svom partneru pomognete da “razvije dobru naviku na kraju radnog dana”. To bi ih moglo poticati da slušaju audioknjigu ili glazbu ili da jednostavno prošeću. “Oboma treba vremena za smanjenje pritiska”.
Načela koja treba zapamtiti
Da:
- Odložite mobilni telefon i posvetite partneru potpunu pažnju.
- Ponudite savjet na nježan način. Pomozite svom partneru prepoznati slijepe točke.
- Razvijte umirujuće navike i rituale za kraj radnog dana. Oboje trebate vremena za smanjenje pritiska.
Nemojte:
- Žuriti da riješite partnerove probleme. Ponekad se vaš partner možda samo treba ispuhati.
- Previdjeti šire obrasce. Obratite pažnju na to je vaš partner zapeo u kolotečini.
- Očekivati da ćete biti jedini nositelj poslovnog stresa vašeg supružnika. Podržite svog partnera u njegovanju hobija i vanjskih interesa i prijateljstava.
Slučaj #1: Identificirajte rituale umirivanja i dajte podršku
Alex Membrillo, CEO Cardinala, agencije za digitalni marketing sa sjedištem u Atlanti, vrlo dobro poznaje izazove pomaganja bliskoj osobi u borbi protiv stresa povezanog s poslom. “Moja supruga radi za veliku informatičku tvrtku i bila je pod velikim pritiskom svog šefa posljednjih nekoliko godina”, kaže on. “Bilo je teško.”
Stoga je Alex smislio nekoliko strategija kako pomoći svojoj ženi da se nosi s tim. Prvo, sluša. “U prvih 15 minuta nakon što dođe kući s posla, pustim je da se ispuše”, kaže. “Priča mi što je njezin šef rekao tog dana, a ja je samo saslušam. Ne emotivan sam i ne dajem savjete. Nije vrijeme za moje prijedloge.”
Drugo, nudi podršku. “Kad se smiri, podsjetim je na njezine jake strane i sve ono u čemu je sjajna”, kaže. “Pokušavam biti izvor pozitivnosti.”
Treće, on i njegova žena zajedno se rješavaju pritiska. “Nakon večere volimo se opustiti u vožnji gradom”, kaže. “Kad sam prije nekog vremena prolazio kroz stresno razdoblje na poslu, počeli smo to raditi i nastavili s ritualom. Ima nešto u stalnom kretanju – sjajan je to način da skrenemo misli s posla.”
Četvrto, on potiče svoju ženu da vodi život izvan svog posla i doma. “Crkva joj je jako važna, kao i podučavanje baleta mladim djevojkama – potičem je da radi obje te stvari”, kaže.
Naposljetku, nudi i stručne savjete. “Bila je u škripcu, a ja želim pomoći”, kaže. “Stoga često koristim riječ ‘zamisliti’ – kao, ‘Zamisli kakav bi život bio da se osjećaš punom energije od svoga rada.'”
Slučaja # 2: Postavite ograničenja za razgovore o poslu — ali pustite svog supružnika da se ispuše
Jessica McClain, javna revizorica sa sjedištem u Washingtonu, D.C., pomaže svom suprugu u upravljanju stresom na poslu – i obrnuto. “Da budem iskrena, pomalo sam radoholičarka”, kaže ona. “Moj posao je vrlo zahtjevan i ponekad ne znam kako ga isključiti“.
Oboje su shvatili da moraju raditi zajedno kako bi otkrili kako se najbolje nositi s pritiskom. “Imali smo konstruktivan razgovor i postavili smo neka osnovna pravila”, kaže Jessica.
Prvo pravilo: Bez razgovora o poslu predvečer. “Znalo se dogoditi da dođemo kući i odmah počnemo razgovarati kako je prošao dan u uredu – ja sam bila sam posebno kriva za to”, kaže ona. “Sada, umjesto toga, pijemo piće, gledamo televiziju, večeramo i razgovaramo o svemu osim o poslu.”
Drugo pravilo: Obratite pozornost na ono što druga osoba treba. Jessicin suprug radi za vladu. “Osjeća stres, ali ne priča o tome svaki dan”, kaže ona. “Kada govori o problemima s kojima se nosi, [moja je sklonost] dati mu savjet i reći kako bih ja postupila u toj situaciji. Napokon mi je rekao: ‘Ne tražim savjet. Samo me pusti da govorim.’ Sada samo slušam.”
Treće pravilo: Bez usporedbi. “Uspoređivala sam njegove poslovne probleme sa svojima”, priznaje Jessica. “Kada bi govorio o problemu, rekla bih nešto poput: ‘Suočila sam se sa situacijom koja je bila 20 puta gora.'”
Shvaća da njezin suprug to nije cijenio. “Posljednji put kad sam to rekla, rekao mi je: ‘Ne pričamo o tebi. Razgovaramo o mojoj situaciji.’ Pa sam naučila ne uspoređivati. Moja uloga je da budem uho koje sluša i podržava.”
Jessica kaže da je također obratila pažnju na dobru ravnotežu kod svoga supruga. “Ima hobije, ide u teretanu četiri ili pet puta tjedno i provodi vrijeme sa svojim prijateljima”, kaže ona. Trudi se uključiti više slobodnog vremena i u svoj život.
