Na 36 posto površine svjetskih riječnih slivova protoci su tijekom 2025. bili ispod normale. Prema WMO-ovu izvješću State of Global Water Resources 2025, bila je to jedna od najsušnijih godina za globalni riječni protok u posljednjih 35 godina. U srednjoj i istočnoj Europi WMO tijekom razdoblja 2022.–2025. bilježi trajne i široko rasprostranjene razine podzemnih voda ispod ili znatno ispod normale.
Federalni hidrometeorološki zavod ocijenio je 2025. u Federaciji BiH kao sušnu, lokalno vrlo sušnu godinu. U elektroenergetskom sustavu posljedica nepovoljne hidrologije vidi se u proizvodnji: hidroelektrane priključene na prijenosni sustav proizvele su 299 GWh manje električne energije nego godinu prije, odnosno 6,3 posto manje.
Za 2026. još nema godišnje hidrološke ocjene usporedive s 2025., ali FHMZ već objavljuje mjesečne i dvomjesečne pokazatelje. Oni omogućuju praćenje promjena unutar godine bez izvođenja zaključka o cijeloj 2026.
Sedmu godinu normalni riječni protoci ostaju u manjini
Svjetska meteorološka organizacija navodi da su slivovi s normalnim protocima sedmu godinu zaredom bili u manjini. Njihov udio posljednjih se godina kretao između 34 i 38 posto, u usporedbi s prosječnih 46 posto u referentnom razdoblju 1991.–2020.
Dok su istočnoeuropski slivovi tijekom 2025. imali protoke ispod ili znatno ispod normale, južna i jugoistočna Azija te dijelovi sjeverne Južne Amerike bilježili su protoke iznad normale. WMO vodni ciklus opisuje kao sve nestabilniji, s oscilacijama između manjka i viška vode. Nacionalne meteorološke i hidrološke službe u svakoj su od posljednjih pet godina prijavljivale rekordne poplave i suše.
Zalihe vode na kopnu smanjuju se već desetljeće
Kopnene zalihe vode pokazuju negativan trend približno od 2014.–2016. godine. WMO u taj pokazatelj uključuje podzemne vode, rijeke i jezera, vlagu u tlu, vodu u vegetaciji te snijeg i led.
Dio tih rezervi reagira mnogo sporije od riječnog protoka ili oborina. Podzemne vode mogu se akumulirati ili iscrpljivati tijekom sezona, desetljeća ili dulje. Glavna tajnica WMO-a Celeste Saulo takve je rezerve usporedila sa štednim računom koji ublažava posljedice sušnih godina.
Gotovo dvije trećine praćenih bunara u svijetu tijekom 2025. bilo je izvan povijesno normalnog raspona, a odnos se u usporedbi s 2024. dodatno pomaknuo prema deficitu.
Srednja i istočna Europa bilježe dugotrajan deficit
Od 2022. do 2025. WMO je u srednjoj i istočnoj Europi bilježio trajne i široko rasprostranjene razine podzemnih voda ispod ili znatno ispod normale. Organizacija navodi da takvo stanje upućuje na kumulativno iscrpljivanje povezano s višegodišnjim sušnim uvjetima. Dijelovi Francuske i velik dio sjeverne Europe istodobno su imali razine iznad normale.
Ne mogu potvrditi da WMO-ov nalaz o podzemnim vodama izravno uključuje mjerenja s postaja u Bosni i Hercegovini. U dostupnoj dokumentaciji nije navedeno jesu li takve postaje dio skupa podataka na kojem se temelji regionalni rezultat. WMO-ovo izvješće temelji se na podacima država članica, globalnim hidrološkim modelima i satelitskim opažanjima, ali iz toga se ne može zaključiti da su mjerenja podzemnih voda iz BiH uključena u konkretan regionalni skup.
FHMZ: 2025. u FBiH bila je sušna, lokalno vrlo sušna
FHMZ je 2025. prema Conrad-Chapmanovoj klasifikaciji na području Federacije BiH ocijenio kao sušnu, lokalno vrlo sušnu godinu. Na slivu Jadranskog mora Neretva je bila sušna, a pritoke njezina donjeg toka i sliv Cetine vrlo sušni. Na slivu Save godina je također bila sušna, uz pojedine manje slivove s vrlo sušnim srednjim godišnjim protocima.
Ni na jednom analiziranom slivu nije registrirano odstupanje prema vodnijim uvjetima. Ljeto je bilo vrlo sušno. Proljeće je uglavnom bilo normalno, ali s protocima ispod dugogodišnjeg prosjeka, jesen normalna i ispodprosječna, a zima uglavnom sušna ili vrlo sušna.
U Sarajevu je FHMZ tijekom sva tri ljetna mjeseca zabilježio negativan vodni bilans, a 2025. se u nizu 1971.–2025. svrstava među tri najsušnije godine prema tom pokazatelju. Riječ je o podatku za Sarajevo, ne o ocjeni cijele BiH. Detaljna analiza nalazi se u godišnjem biltenu FHMZ-a.
U Mostaru tijekom lipnja 2025. nije zabilježena oborina, dok je srednja mjesečna temperatura bila 4,2 °C iznad prosjeka. I taj podatak odnosi se na konkretnu meteorološku postaju i mjesec, a ne na godišnju ocjenu Mostara.
Hidroelektrane proizvele 6,3 posto manje struje
Hidrološke prilike već imaju broj koji se vidi u elektroenergetskom sustavu. DERK navodi da su drugu godinu zaredom hidrološki uvjeti bili izrazito nepovoljni. Hidroelektrane priključene na prijenosni sustav proizvele su tijekom 2025. 4.433 GWh, odnosno 299 GWh manje nego godinu prije. Pad je iznosio 6,3 posto.
DERK smanjenje hidroproizvodnje povezuje s nepovoljnim hidrološkim uvjetima. Dostupni podaci ne daju osnovu da se taj pad izravno pripiše globalnim promjenama koje opisuje WMO.
Što dosadašnji podaci govore o 2026.
Za 2026. još nema cjelogodišnje hidrološke ocjene usporedive s podacima za 2025. Zato su za aktualnu sliku relevantni mjesečni i dvomjesečni pokazatelji, uz jasno ograničenje na razdoblje koje obuhvaćaju.
Početak godine donio je visoke vode na Neretvi i njezinim pritokama. Obilne oborine od 2. do 8. siječnja izazvale su nagli rast vodostaja, a na Buni je 6. siječnja izmjeren protok od 327 kubičnih metara u sekundi, treći najveći registrirani protok na toj postaji. FHMZ je događaj na slivu Neretve klasificirao kao poplavu manjeg do srednjeg obuhvata.
Kasniji podaci pokazuju drukčije uvjete. Prema FHMZ-ovu monitoringu SPI-2 za srpanj i kolovoz 2026., suša je bila prisutna u različitim intenzitetima, od blage na jugozapadu do ekstremne u ostalim dijelovima Federacije BiH. Riječ je o dvomjesečnom pokazatelju, a ne godišnjoj hidrološkoj ocjeni 2026.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
