Platni promet u BiH kroz BPRV i žirokliring u prvih osam mjeseci 2026. premašio je 140,05 milijardi KM, 9,5 posto više nego godinu prije. Broj transakcija istodobno je povećan samo 2,7 posto.
To ipak ne znači da je gospodarstvo poraslo 9,5 posto. Oko 86 posto ukupne vrijednosti prolazi kroz BPRV, sustav kojim se obrađuju velika i hitna plaćanja. Brojka od 140 milijardi KM zato više govori o količini novca koja prolazi financijskim sustavom nego o vrijednosti proizvedene robe i usluga.
Vrijednost raste brže od broja transakcija
Od siječnja do kraja kolovoza preko BPRV-a i žirokliringa izvršeno je 37,52 milijuna transakcija, pokazuju podaci Centralne banke BiH objavljeni 15. rujna.
U kolovozu je razlika između broja i vrijednosti transakcija bila još veća. Obavljeno je oko 4,53 milijuna transakcija, 3,1 posto više nego godinu prije, dok je njihova vrijednost dosegnula 17,83 milijarde KM, uz godišnji rast od 12,7 posto.
Rast vrijednosti ubrzao se tijekom godine. U prvom kvartalu, o kojem je Financa.ba pisala u travnju, vrijednost transakcija bila je 4,3 posto veća nego godinu prije. Nakon osam mjeseci kumulativna stopa iznosi 9,5 posto.
Gdje je zapravo tih 140 milijardi KM?
Oko 120,8 milijardi KM, odnosno približno 86 posto ukupne vrijednosti, prošlo je kroz BPRV. Na žirokliring otpada znatno veći broj pojedinačnih transakcija, ali mnogo manji dio njihove ukupne vrijednosti.
Vrijednost platnog prometa u BiH nije zamjena za BDP, osobnu potrošnju ili prihod kompanija. Rast pokazuje da kroz platnu infrastrukturu prolaze veći nominalni iznosi nego prije godinu dana, ali sam ne govori koliko je gospodarstvo realno proizvelo.
Istodobno rastu krediti, depoziti i novčana masa
Novčana masa M2 na kraju srpnja iznosila je 45,15 milijardi KM, što je 11,5 posto više nego godinu prije. Prenosivi depoziti u domaćoj valuti povećani su 14,8 posto, prema najnovijem komentaru monetarnih kretanja CBBiH.
Ukupni krediti domaćim sektorima dosegnuli su 31,30 milijardi KM, uz godišnji rast od 13,9 posto. Krediti stanovništvu povećani su 12,4 posto, a privatnim kompanijama 12,1 posto.
Rastu i depoziti. Na kraju srpnja iznosili su 40,43 milijarde KM, 13,4 posto više nego godinu prije. Depoziti stanovništva povećani su 13,2 posto, a privatnih kompanija 10,2 posto.
Iz tih podataka ne možemo zaključiti da su veći krediti ili depoziti uzrok rasta vrijednosti platnog prometa. Istodobno s rastom vrijednosti platnog prometa CBBiH bilježi dvoznamenkasti rast novčane mase, kredita i depozita.
Platni promet nije mjera rasta gospodarstva
Prema lipanjskoj brzoj procjeni Centralne banke BiH, realna gospodarska aktivnost u prvom tromjesečju porasla je 2,1 posto na godišnjoj razini, dok je preliminarna procjena za drugo tromjesečje 2,0 posto.
Te stope nisu izravno usporedive. BDP mjeri vrijednost proizvedenih dobara i usluga, dok platni sustavi obrađuju i prijenose novca koji ne predstavljaju novu gospodarsku vrijednost.
Brojka od 140 milijardi KM zato nije mjera rasta ekonomije. Ono što možemo potvrditi jest da vrijednost platnog prometa u BiH raste 9,5 posto dok broj transakcija raste 2,7 posto, a CBBiH istodobno bilježi dvoznamenkasti rast novčane mase, kredita i depozita.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
