Posljednji službeni podatak za BiH pokazuje velik raskorak: prijevoz je u srpnju bio 13 posto skuplji nego godinu ranije, dok su hrana i bezalkoholna pića bili 1,1 posto jeftiniji. Ukupna godišnja inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... iznosila je 3,6 posto.
Nakon srpanjskog podatka BHAS-a, FAO-ov indeks svjetskih cijena hrane porastao je 1,9 posto, Brent je ostao iznad 100 dolara po barelu, a europski gasoil dosegnuo je rekordne razine.
To još nije dokaz da će hrana u BiH ponovno poskupjeti. Ali povećava rizik prijenosa međunarodnih cjenovnih pritisaka na domaće tržište.
Domaća statistika još ne pokazuje novi rast cijena hrane
Prema posljednjim podacima Agencije za statistiku BiH, cijene hrane i bezalkoholnih pića u srpnju bile su 1,1 posto niže nego godinu ranije. Prijevoz je u istom razdoblju poskupio 13 posto.
Rast cijena prijevoza već je vidljiv u domaćem CPI-ju, dok posljednji službeni podatak za hranu još ne pokazuje novi rast.
Srpanjski podaci već su pokazali da pad ukupne inflacije na 3,6 posto skriva velike razlike među kategorijama. Novi podaci sa svjetskih tržišta toj slici dodaju još jedan rizik.
FAO-ov indeks svjetskih cijena hrane u kolovozu dosegnuo je 133,3 boda, što je 1,9 posto više nego u srpnju i 2,5 posto više nego godinu ranije. Rasle su cijene svih pet glavnih skupina proizvoda koje ulaze u indeks. Indeks žitarica povećan je 2,2 posto i dosegnuo najvišu razinu od svibnja 2024.
Svjetske cijene hrane ipak su još 16,8 posto ispod povijesnog vrhunca iz ožujka 2022. Zato današnju situaciju nije opravdano izjednačavati s prehrambenim šokom iz tog razdoblja.
Brent pada, ali dizel ne prati isti smjer
Brent je 17. rujna pao na oko 104,33 dolara po barelu. Strah od neposrednog manjka saudijske nafte donekle se smanjio zbog dodatnih isporuka preko Omana i očekivanja da bi saudijski East-West Pipeline mogao biti vraćen u funkciju ranije nego što se prvotno očekivalo.
Pad Brenta, međutim, trenutačno ne rješava problem dizela.
Reuters navodi da su europski futuresi za gasoil, važnu referencu za tržište dizela, kao i američki ultra-low-sulfur diesel dosegnuli rekordne razine. Poremećaji rafinerija i opskrbe na Bliskom istoku i u Rusiji dodatno su zategnuli tržište dizela.
Koliko se tržište promijenilo vidi se i u Aziji. Rafinerijska marža za dizel s deset dijelova sumpora na milijun prema podacima LSEG-a prešla je 87 dolara po barelu. Prije aktualnih poremećaja bila je oko 22 dolara. To je gotovo četverostruko više.
Azijska marža nije cijena dizela u BiH i ne može se tako tumačiti. Pokazuje koliko je snažan pritisak na globalnom tržištu rafiniranog dizela.
Od barela do pumpe postoji još nekoliko cijena
Cijena sirove nafte prvo prolazi kroz rafinerije i tržište derivata, a tek potom kroz domaći lanac nabave i prodaje. Zato Brent može padati dok pritisak na cijenu dizela ostaje visok.
Za BiH je taj odnos važan jer dizel ulazi u trošak prijevoza robe, poljoprivrede i distribucije hrane.
Koliki će dio višeg troška goriva kompanije apsorbirati, a koliki prenijeti u cijene, ovisi o njihovoj strukturi troškova i maržama. To iz dostupnih podataka za BiH ne možemo izračunati.
Svjetske cijene hrane rastu drugi mjesec zaredom
FAO-ovi kolovoški podaci pokazuju da rast nije ograničen na jednu robu.
Cijene žitarica povećane su 2,2 posto u mjesec dana. Svjetska cijena pšenice porasla je 2,6 posto, a kukuruza 2,5 posto. FAO rast povezuje sa snažnom potražnjom, vremenskim rizicima za urod i neizvjesnošću oko izvoza preko Crnog mora.
Rast je bio vidljiv i mjesec ranije. FAO-ov indeks cijena hrane u srpnju povećan je 0,6 posto, dok su žitarice poskupjele 3,4 posto. FAO indeks tako raste drugi mjesec zaredom.
To ne znači da će se isti postotci pojaviti na računima kupaca u BiH. FAO prati međunarodne cijene roba kojima se trguje na svjetskom tržištu, a BHAS cijene koje plaćaju domaći potrošači.
Hrana u BiH ima mnogo veći ponder nego u EU
Struktura potrošnje pokazuje zašto je kretanje cijena hrane posebno važno za BiH.
Prema podacima Centralne banke BiH, ponder kategorije hrane i bezalkoholnih pića u BiH za 2025. iznosio je 37,9 posto, nasuprot 15,5 posto u Europskoj uniji.
To znači da je težina hrane u domaćoj strukturi indeksa približno:
37,9 ÷ 15,5 = 2,45 puta veća.
To ne znači da će inflacija hrane u BiH biti 2,45 puta veća. Podaci CBBiH pokazuju da hrana ima znatno veću težinu u domaćoj potrošačkoj strukturi.
CBBiH je još u lipnju procijenila ukupnu inflaciju u trećem tromjesečju na 6,1 posto, uz temeljnu inflaciju od 4,5 posto. Banka je procjenu objavila u uvjetima pojačanih inflacijskih pritisaka povezanih s rastom cijena energije na svjetskim tržištima i njihovim prelijevanjem na domaće cijene.
To je procjena, a ne ostvarena stopa inflacije. CBBiH je pritom upozorila da je neizvjesnost oko daljnjeg kretanja cijena velika.
BiH već ima iskustvo s uvozom globalnog rasta cijena
Kako međunarodni cjenovni šok može završiti na domaćem tržištu pokazuje primjer iz 2025.
Prema analizi CBBiH, količina uvezene kave, čaja i začina povećana je samo oko 0,3 posto, dok je vrijednost tog uvoza porasla 29,4 posto. Kod voća i orašastih plodova količina je porasla 0,2 posto, a vrijednost 14,7 posto.
BiH, dakle, nije kupovala gotovo 30 posto više kave, čaja i začina. Plaćala je znatno više za približno istu količinu.
Centralna banka taj raskorak povezuje s izraženim cjenovnim efektom međunarodnih tržišta. To ne dokazuje da će se isti obrazac sada ponoviti kod žitarica, ulja ili drugih proizvoda. Pokazuje da kanal kojim međunarodna cijena ulazi u domaću već postoji.
Sljedeći podatak pokazat će je li pritisak stigao do police
Posljednja službena statistika BiH još pokazuje da je hrana jeftinija nego godinu ranije. Podaci objavljeni nakon toga pokazuju rast svjetskih cijena hrane, dok je međunarodno tržište dizela pod snažnim pritiskom.
Zato će sljedeća objava domaćih cijena biti važnija od još jednog dnevnog pomaka Brenta. Pokazat će pojavljuje li se međunarodni cjenovni pritisak i u BiH ili ga domaće tržište zasad još apsorbira.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
