Invazija na Ukrajinu otvorila je novo poglavlje u gospodarskoj povijesti Rusije. Sveobuhvatne sankcije Zapada i golemi ratni troškovi u manje od mjesec dana doveli su Rusiju na rub bankrota. Urušavanje gospodarstva vidljivo je na svakom koraku – burza je zatvorena, rubalj je u slobodnom padu, kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... su se udvostručile…
Putinov rat protiv Ukrajine i globalni odgovor u vidu teških sankcija unazadit će rusku ekonomiju najmanje 30 godina i smanjiti njezin životni standard za najmanje sljedećih pet godina, tvrde ekonomisti, investitori i diplomati.
Velikodušne procjene govore da bi ruski BDP ove godine mogao pasti za sedam posto, umjesto rasta od dva posto predviđenog prije invazije. Pesimisti kažu da bi pad mogao iznositi i do 15 posto te bi bio veći od financijskog sloma 1998. i velik šok za gospodarstvo koje gotovo da nije zabilježilo rast u posljednjem desetljeću.
Opsežne zapadne sankcije osmišljene su kako bi nanijele maksimalnu bol gospodarstvu zemlje protjerivanjem s globalnih tržišta i zamrzavanjem imovine diljem svijeta.
Praktički preko noći propao je dugogodišnji napor Rusije da izgradi prosperitetno tržišno gospodarstvo, započet još pod bivšim čelnikom Mihailom Gorbačovom. Desetljeća rada na integraciji gospodarstva u Europu završila su u proteklih nekoliko tjedana jer su brojne globalne tvrtke napustile rusko tržište, a SAD i Europska unija gotovo su ugasili trgovinske i druge veze s Rusijom.
Konkretno, dvije ključne mjere izazvale su kaos u ruskom gospodarstvu. Prva je izbacivanje vodećih ruskih banaka iz globalne platne mreže poznate kao SWIFT, što im je znatno otežalo obradu inozemnih transakcija. Druga ubitačna mjera je zamrzavanje stotina milijardi eura rezervi ruske središnje banke deponiranih u inozemstvu.
Bez dovoljno rezervnih fondova za jačanje rublja, Kremlj može vrlo malo toga učiniti da bi spriječio kolaps njegove vrijednosti. Analitičari procjenjuju da je blokirano više od polovice ruskih rezervi stranih valuta i zlata vrijednih 635 milijardi dolara.
U mjesec dana rubalj je izgubio 40 posto svoje vrijednosti u odnosu na dolar, zbog čega je valuta zapravo postala beskorisna izvan Rusije. Očajnički želeći održati njegovu vrijednost unutar zemlje, Kremlj je 8. ožujka zabranio zamjenu rubalja za čvrste valute poput američkog dolara ili eura.
Ograničen pristup deviznim rezervama doveo je u pitanje i mogućnost otplate vanjskog duga pa su vodeće kreditne institucije srušile rejting Rusije duboko u područje ‘smeća’, što investitorima sugerira visok rizik od bankrota zemlje.
Na to upućuje i skok prinosa na ruske obvezniceObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... denominirane u dolarima na rekordnih 19,8 posto. Prvi konkretan signal da je Rusija na rubu bankrota bila je izjava ministra financija da će zbog blokade deviznih rezervi isplaćivati inozemne obveze u rubljima. To bi značilo neispunjavanje ugovornih obveza i u međunarodnim financijskim krugovima tretiralo bi se kao tehnički bankrot.
No pokazalo se da je to zasad samo prijetnja ruske strane Zapadu zbog blokade deviznih rezervi jer je u srijedu rusko ministarstvo financija odlučilo podmiriti 117,2 milijuna dolara kuponskih kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... na euroobveznice iz dostupnih deviznih rezervi.
‘Zamrzavanje deviznih računa središnje banke i vlade može se protumačiti kao želja nekoliko zapadnih zemalja da izrežiraju situaciju u kojoj (Rusija) neće moći podmirivati svoje obveze’, rekao je ministar financija Anton Siluanov, najavljujući isplatu kamata.
Idući test izdržljivosti ruskog financijskog sustava bit će u travnju, kada dolaze na naplatu obveznice vrijedne oko 40 milijardi dolara.
Rusija zadnji put nije podmirila financijske obaveze prema stranim ulagačima prije nešto više od 100 godina, nakon revolucije 1917. godine, kada boljševička vlast nije priznala dug carske Rusije.
Izvor:tportal.com
