John Maynard KeynesJohn Maynard Keynes je engleski ekonomist, novinar i financi... (1883. – 1946.) bio je britanski ekonomist s početka 20. stoljeća. Najpoznatiji je kao utemeljitelj ‘keynesijanske ekonomije’ i otac moderne makroekonomije. Proučavao je kako se ponašaju ekonomije, tržišta i drugi sustavi koji funkcioniraju u velikim razmjerima. Jedno od obilježja ‘keynesijanske ekonomije’ je da vlade trebaju aktivno utjecati na tijek gospodarstva. Posebice povećanjem potrošnje kako bi potaknule potražnju u uvjetima recesije.
Keynes je radio u vrijeme kada su se ostvarivala prava na 40-satni radni tjedan, plaćeni odmor i drugi ustupci za radničku klasu. Poput mnogih utjecajnih ličnosti vjerovao je da će se egalitarni pristup slobodnom vremenu samo povećati u 20. stoljeću.
Najpoznatija teorija (predviđanje) Johna Maynarda Keynesa je ona iz 1930. godine. Tada je napisao da bi tehnologije mogle dovesti do 15-satnog radnog tjedna 2030. godine kada njegovi unuci budu mogli raditi. Sve je to zapisao u eseju ‘Ekonomske mogućnosti za naše unuke’.
Za pristojan životni standard
Pišući ovaj esej na početku ‘Velike depresije’ 1930-ih, Keynes je pun optimizma. “Mi ne patimo od reumatične starosti, već od rastućih bolova zbog prebrze promjene, od bolne prilagodbe između jednog gospodarskog razdoblja i drugog.” Ukratko, Keynesov se esej bavi onim što on naziva “ekonomskim problemom”. To je ne samo problem masovne nezaposlenosti, nego i, po njegovoj ocjeni, sposobnosti kapitalizma da svima osigura pristojan životni standard.
Predvidio bih da će životni standard u progresivnim zemljama za stotinu godina biti između četiri i osam puta viši nego danas”, napisao je Keynes.
Keynes vjeruje da će tehnologija svakoga osloboditi tiranije tržišta rada i pošasti “beskorisnih poslova”. Čovjeku će dati slobodno vrijeme, ali ne kao razonodu, o kojoj su govorili stari filozofi, već kao ideju da slobodno vrijeme može biti opcija za sve, a ne samo za aristokratsku manjinu.
Njegovi potomci ipak ne rade 15 sati tjedno
Iako je Keynes predviđao da će njegovi unuci manje raditi, aktualni svjetski trendovi ne govore da će se to dogoditi u skorije vrijeme. Pogotovo kada su u pitanju njegovi potomci.
Upravo o tome govori zanimljiv članak novinara Davida Kastenbauma. Intervjuirao je neke od Keynesovih potomaka i od njih saznao da rade puno više od propisanih 15 sati tjedno. Unuk Keynesove sestre, što je najbliži Keynesovom potomku (on sam nikada nije imao djece), radi kao profesor, ne 15 sati tjedno, nego 15 sati dnevno, kako kaže. Druga unuka njegove sestre je psihoterapeutkinja, radi 50 sati tjedno i teško nalazi slobodnog vremena za bilo što.
Jedan od njegovih sugovornika je i ekonomist Richard Freeman, koji kaže da se sam Keynes slabo pridržavao svog predviđanja, jer je “umro od teškog rada”.
“Keynes je jednom rekao da mu je jedino u životu žao što nije popio više šampanjca, ali ja ne mislim da je to istina. Volio je raditi”, kaže Freeman.
Freeman vjeruje da je Keynesov argument za 15-satni radni tjedan bio taj da su ljudi s vremenom postajali sve produktivniji zahvaljujući strojevima i tehnologiji te novim idejama.
“Keynes je mislio da ćemo jednostavno odlučiti raditi manje. Međutim, jedna od stvari koju je Keynes podcijenio bila je ljudska želja za natjecanjem”, zaključuje Freeman.
Još jedna greška u predviđanju
Zanimljivo je dodati jednu rečenicu kao najveću pogrešku u Keynesovu predviđanju. U doba gomilanja, spajanja, odvajanja, društvenih ljestvica temeljenih na bankovnim saldima, TikTok-u, reality showovima i tabloidima, čitamo Keynesovu rečenicu iz 1930. godine koja govori o ovom vremenu:
“Kada gomilanje bogatstva više ne bude od veće društvene važnosti, dogodit će se velike promjene u moralnom kodeksu društva.”
Izvor: bonitet.com
 bio je britanski ekonomist s početka 20. stoljeća, utemeljitelj keynesijanske ekonomije){kind=link}