Njemačka je u 2024. godini postala vodeći svjetski kreditor, svrgnuvši s trona Japan nakon više od tri desetljeća. Time je prekinuta dominacija Japana, koji je tu titulu držao čak 34 godine zaredom. Riječ je o promjeni koja se temelji na pokazateljima neto inozemne imovine, važnog mjernog instrumenta međunarodnih financija.
Njemačka pretekla Japan unatoč rastu japanske neto imovine
Neto inozemna imovina predstavlja razliku između inozemne imovine jedne zemlje i njezinih vanjskih obveza. Ako država posjeduje više inozemne imovine nego što duguje svijetu, ona postaje neto vjerovnik. Upravo je to slučaj s Njemačkom, čija je neto međunarodna investicijska pozicija lani nadmašila japansku.
Prema najnovijim podacima japanskog Ministarstva financija, japanska neto inozemna imovina u 2024. dosegnula je 533 bilijuna jena. To iznosi oko 3.730 milijardi dolara, što je godišnji rast od gotovo 13 posto. Takav rast pripisuje se prvenstveno jačanju dolara i eura u odnosu na japanski jen. U 2024. godini dolar je ojačao za 11,7 posto, dok je euro porastao za 5 posto.
Kina učvršćuje treću poziciju među najvećim vjerovnicima
Osim valutnih promjena, dodatni doprinos rastu imala su i strana ulaganja japanskih tvrtki, osobito putem spajanja i preuzimanja. Unatoč tim pozitivnim kretanjima, ukupna japanska neto pozicija ipak nije bila dovoljna da zadrži vodeće mjesto. Njemačka je na kraju godine imala neto inozemnu imovinu vrijednu 3.500 milijardi eura, odnosno 3.780 milijardi dolara.
Kina se smjestila na treće mjesto, s neto financijskom imovinom od 3.300 milijardi dolara. Iako je razlika između Kine i vodećeg dvojca znatna, i dalje je riječ o izuzetno visokoj vrijednosti. Ovi podaci odražavaju globalne financijske tokove i promjene u ulogama glavnih ekonomskih sila.
Monetarne promjene u Japanu
Japan se suočava s unutarnjim promjenama u monetarnoj politici koje su imale izravan utjecaj na njegovu investicijsku dinamiku. Rastuće kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... i povratak konvencionalnijem pristupu monetarnoj politici povećali su privlačnost domaćih ulaganja. To je umanjilo poticaje za širenje japanskog kapitala u inozemstvo, što je oslabilo njegovu poziciju u globalnim okvirima.
Globalne makroekonomske promjene, uključujući valutne fluktuacije i politike centralnih banaka, snažno oblikuju međunarodne financijske odnose, piše Poslovni. Neto inozemna imovina tako ostaje ključni pokazatelj ne samo financijske snage zemlje, nego i njezine uloge na svjetskoj ekonomskoj sceni.
Očekuje se da će i u narednim godinama geopolitička kretanja i monetarne strategije snažno utjecati na poredak najvećih svjetskih kreditora. Globalna financijska slika ostaje dinamična, a sposobnost prilagodbe zemalja ključna je za očuvanje njihove investicijske pozicije.
