Njemačka inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u rujnu 2026. porasla je na 3,3 posto, nakon 2,9 posto u kolovozu. Konačni podaci potvrdili su preliminarnu procjenu, a rast cijena energije ponovno je bio glavni razlog ubrzanja inflacije. Istodobno, njemački proizvođači suočavaju se s višim cijenama uvoznih energenata i industrijskih materijala.
Prema podacima njemačkog statističkog ureda Destatis, energija je u rujnu bila 14,9 posto skuplja nego godinu ranije, prema preliminarnoj strukturi potrošačkih cijena. Temeljna inflacija, bez hrane i energije, iznosila je 2,4 posto.
Energija predvodi poskupljenja
Rast cijena energije ubrzao je s 10,5 posto u kolovozu na 14,9 posto u rujnu. Razlika iznosi 4,4 postotna boda.
Prema preliminarnim podacima, cijene robe porasle su 3,8 posto, a usluga 2,7 posto. Hrana je poskupjela 0,4 posto.
Ubrzanje inflacije tako je najizraženije kod energije, dok su cijene usluga rasle nešto sporije nego u kolovozu. Za industriju je, međutim, važnije kretanje nabavnih cijena energenata i materijala.
Uvozna energija i materijali poskupljuju znatno brže
Prema Destatisovim podacima o uvoznim i izvoznim cijenama, njemačke uvozne cijene u kolovozu bile su 8,3 posto više nego godinu ranije. Uvozna energija poskupjela je 43 posto, a industrijski međuproizvodi 11 posto.
Posebno su porasle cijene uvezene električne energije, za 63,9 posto. Bakar i poluproizvodi od bakra bili su skuplji 38,1 posto, a aluminij 22,3 posto.
Destatis snažan rast uvoznih cijena energije povezuje s ratom na Bliskom istoku.
Ti podaci ne znače da su svim njemačkim tvornicama troškovi povećani u jednakom postotku. Stvarni učinak ovisi o nabavnim ugovorima, potrošnji energije i udjelu pojedinih materijala u proizvodnji.
Koliko proizvođači mogu povećati prodajne cijene?
Njemačke izvozne cijene u kolovozu porasle su 4,7 posto na godišnjoj razini. Kod industrijskih međuproizvoda rast je iznosio 7 posto, a kod investicijskih dobara 2,5 posto.
Uvozne cijene rasle su brže od izvoznih, ali razlika između tih stopa ne pokazuje koliko se promijenila zarada njemačkih proizvođača. Indeksi obuhvaćaju različite proizvode i ne mjere marže pojedinačnih kompanija.
Za proizvođača koji kupuje skuplje metale ili energiju presudno je može li povećati cijenu vlastitog proizvoda bez gubitka narudžbi.
Ako kupac ne prihvati novu cijenu, povećani trošak može smanjiti proizvođačevu maržu. Koliki će biti učinak ovisi o ugovorenim cijenama i strukturi troškova.
Što to znači za dobavljače iz BiH?
Za proizvođače iz BiH koji isporučuju dijelove njemačkim tvornicama važno je tko prema ugovoru snosi povećanje cijena sirovina i prijevoza.
Primjerice, proizvođač metalnih komponenti može plaćati skuplji materijal, a istodobno imati unaprijed ugovorenu cijenu isporuke njemačkom kupcu. Ako ugovor ne dopušta prilagodbu cijene, dodatni trošak smanjuje njegovu maržu.
Njemački kupac također može pokušati ograničiti vlastite troškove pregovorima o nabavnim cijenama. No dostupni statistički podaci ne potvrđuju da su njemačke kompanije zbog rujanske inflacije sustavno smanjivale narudžbe ili nametale niže cijene dobavljačima iz BiH.
O povezanosti njemačke industrije i domaćeg izvoza ranije smo pisali u članku „Europa raste, ali industrija zaostaje. Što to znači za BiH?”.
Za proizvođača iz BiH važnije od same stope njemačke inflacije može biti pitanje dopušta li mu ugovor povećanje cijene kada poskupe materijali. Koliko se takve situacije trenutačno pojavljuju u poslovanju s njemačkim kupcima, dostupni statistički podaci ne pokazuju.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
