Europske bankarske dionice izgubile su 7. listopada oko 3,3 posto vrijednosti, dok su pojedine velike banke, uključujući UniCredit i Deutsche Bank, tijekom trgovanja pale više od četiri posto. Prema Reutersovu tržišnom izvješću, rast prinosa na državne obveznice bio je jedan od razloga zabrinutosti ulagača.
Više kamate na kredite mogu povećati prihode banaka. Istodobno, rast prinosa na državne obveznice smanjuje tržišnu vrijednost obveznica koje već posjeduju. Posljedice ovise o strukturi ulaganja i troškovima financiranja.
Bankovne kamate i prinosi na obveznice nisu isto
Bankovne kamate određuju koliko banka naplaćuje za kredite i plaća na depozite. Na njih utječu odluke Europske središnje banke (ECB), tržišni uvjeti i poslovna politika banke.
Prinos na državnu obveznicu pokazuje povrat koji ulagač može očekivati ako je kupi po trenutačnoj cijeni i drži do dospijeća, uz urednu otplatu. Taj prinos može rasti i bez povećanja ključnih kamatnih stopa ECB-a.
Zato viši prinosiPrinos (engl. Yield) se odnosi na zaradu ostvarenu na ulagan... ne znače automatski veću zaradu banaka. Mogu smanjiti vrijednost njihovih ulaganja, dok istodobno rastu troškovi financiranja.
Europske banke imaju 4,18 bilijuna eura izloženosti državama
Prema izvješću Europskog nadzornog tijela za bankarstvo (EBA) iz lipnja 2026., ukupna izloženost banaka EU-a i Europskog gospodarskog prostora državnim dužnicima dosegnula je krajem 2025. godine 4,18 bilijuna eura, odnosno 14,6 posto više nego godinu ranije. Podatak uključuje državne obveznice i druga potraživanja prema državama.
EBA je utvrdila i približno 25 milijardi eura nerealiziranih gubitaka na obveznicamaObveznica (engl. bond), ili zadužnica (obligacija), dužni... koje banke vode po amortiziranom trošku. Taj iznos obuhvaća šire obvezničke portfelje, uključujući državne i korporativne obveznice.
Riječ je o stanju prikazanom u lipanjskom izvješću, a ne o gubicima nastalima tijekom listopadskog pada dionica.
Zašto rast prinosa smanjuje vrijednost obveznica?
Kada tržišni prinosi rastu, cijena ranije izdanih obveznica s fiksnom kamatom pada. Ulagači za njih nisu spremni platiti jednaku cijenu jer na tržištu mogu ostvariti veći povrat.
Primjerice, obveznica nominalne vrijednosti 1.000 eura, s godišnjom kamatom od tri posto i dospijećem za deset godina, vrijedi približno 919 eura ako tržišni prinos poraste na četiri posto. To je pad vrijednosti od oko 8,1 posto, iako se ugovorena kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... nije promijenila.
Riječ je o ilustrativnom izračunu. Dugoročnije obveznice u pravilu su osjetljivije na promjene prinosa.
Kada pad cijene postaje stvarni gubitak?
Pad tržišne vrijednosti obveznice ne mora odmah smanjiti iskazanu dobit banke. To ovisi o načinu na koji se ulaganje evidentira.
Ako banka zadrži obveznicu do dospijeća, a izdavatelj uredno otplati dug, privremeni pad cijene ne mora postati ostvareni gubitak. Međutim, ako je zbog potrebe za novcem mora prodati po nižoj cijeni, gubitak se može realizirati.
Zato je važna sposobnost banke da zadrži ulaganja bez pritiska na likvidnost.
EBA-in stresni scenarij pokazuje osjetljivost kapitala
EBA je analizirala hipotetski rast bezrizične krivulje prinosa za dva postotna boda. Na temelju podataka iz posljednjeg tromjesečja 2025., ponderirani prosječni negativni učinak na ekonomsku vrijednost kapitala banaka iznosio bi približno sedam posto kapitala Tier 1.
To je pokazatelj osjetljivosti na kamatni rizik, a ne prognoza stvarnog računovodstvenog gubitka. Učinak se razlikuje među bankama, ovisno o njihovim ulaganjima i načinu upravljanja rizikom.
Francuski dug dodatno povećava pritisak
Rast prinosa francuskih državnih obveznica dodatno je zabrinuo ulagače. Francuska se suočava s visokim proračunskim deficitom i potrebom za novim zaduživanjem.
Viši prinosi smanjuju tržišnu vrijednost postojećih obveznica, što može pogoditi banke koje ih drže. Povećana premija rizika može im istodobno poskupjeti financiranje.
O posljedicama viših prinosa Financa.ba već je pisala u analizi zašto skupi novac može ostati dulje prisutan na tržištu.
Znači li pad dionica da su europske banke u problemima?
Pad bankarskih dionica ne znači automatski da banke imaju probleme s kapitalom ili likvidnošću.
Prema EBA-inoj procjeni iz lipnja 2026., banke EU-a i Europskog gospodarskog prostora zadržale su snažne kapitalne i likvidnosne pokazatelje.
Ipak, nisu sve jednako osjetljive na rast prinosa. Razlike proizlaze iz ročnosti ulaganja, strukture financiranja i sposobnosti podnošenja mogućih gubitaka.
Za ulagače je zato važnije koliko je pojedina banka izložena rastu prinosa i koliko je košta financiranje nego sama činjenica da kamate rastu. Isti tržišni uvjeti mogu imati vrlo različite posljedice za dobit i kapital banaka.
Autor: financa.ba
Prilikom preuzimanja obvezno navesti izravni link na članak.
