Europsko gospodarstvo danas proizvodi 4,9 posto više nego početkom 2022. Industrija proizvodi jedan posto manje.
Razliku su napravile usluge, koje su u četiri i pol godine porasle 12,6 posto.
Za BiH taj raskorak nije apstraktna europska statistika. Gotovo 77 posto njezina robnog izvoza završava u Europskoj uniji. I zasad se događa nešto naizgled proturječno: dok europska industrija zaostaje, bh. izvoz prema Uniji ove godine raste 9,8 posto.
Najnoviji Eurostatov indeks ukupne tržišne proizvodnje pokazuje da je proizvodnja u EU u lipnju pala 0,1 posto prema svibnju, dok je u eurozoni smanjena 0,2 posto. Hrvatska i Litva izdvojile su se rastom od 2,3 posto.
Mjesečna promjena, međutim, skriva puno zanimljiviju razliku.
Od siječnja 2022. do lipnja 2026. ukupna tržišna proizvodnja EU porasla je 4,9 posto. Usluge su povećale proizvodnju 12,6 posto, građevinarstvo 0,9 posto, a trgovina 0,7 posto.
Industrija je ostala jedan posto ispod razine s početka 2022.
Europska industrija tako više ne raste zajedno s ostatkom tržišnog gospodarstva.
BiH zasad ide u suprotnom smjeru
Od siječnja do srpnja BiH je izvezla robe vrijedne 10,46 milijardi KM, 5,6 posto više nego u istom razdoblju prošle godine.
Prema podacima Agencije za statistiku BiH, izvoz prema Europskoj uniji rastao je još brže: 9,8 posto, na 8,02 milijarde KM.
To je 76,7 posto cjelokupnog bh. robnog izvoza.
Slabija europska industrija zasad nije povukla bh. izvoz prema dolje. Prodaja prema EU raste gotovo dvostruko brže od ukupnog izvoza.
I domaća proizvodnja zasad drži tempo. Industrijska proizvodnja BiH u srpnju bila je 2,4 posto veća nego godinu ranije, dok je sezonski prilagođeno prema lipnju povećana oko 0,3 posto.
Ali bh. izvoz snažno je koncentriran na nekoliko europskih gospodarstava.
Hrvatska je u prvih sedam mjeseci kupila 2,05 milijardi KM robe iz BiH, 13,3 posto više nego godinu ranije. Njemačka je na 1,55 milijardi uz rast od 8,7 posto, Austrija na 1,04 milijarde uz 12,2 posto, Slovenija na 865 milijuna uz 6,4 posto, a Italija na 803 milijuna KM uz rast od 5,6 posto.
Tih pet zemalja kupuje oko 60 posto svega što BiH izvozi.
O koncentraciji bh. izvoza pisali smo nakon prvog kvartala 2026.. Od tada se jedna stvar popravila: izvoz je nastavio rasti. Ovisnost o nekoliko ključnih tržišta ostala je.
Njemačkih +13,1 posto krije važan detalj
Njemačka najbolje pokazuje zašto europske agregate treba otvoriti prije donošenja zaključka.
BiH je ove godine povećala izvoz u Njemačku 8,7 posto. Istodobno je njemačka industrijska proizvodnja u srpnju pala 1,1 posto prema lipnju i 1,6 posto prema prošloj godini.
Kada se iz statistike izdvoje energija i građevinarstvo, godišnji pad industrijske proizvodnje doseže 3,3 posto. U automobilskoj industriji proizvodnja je samo u srpnju pala 9,2 posto.
Na drugoj strani stoji podatak koji izgleda kao najava snažnog oporavka: nove njemačke industrijske narudžbe bile su 13,1 posto veće nego godinu ranije.
Ali iza tog broja stoji nekoliko velikih poslova.
Destatisovi podaci pokazuju da su bez velikih pojedinačnih narudžbi novi poslovi u srpnju pali 1,4 posto prema lipnju. Ukupni rezultat podigle su velike narudžbe brodova, željezničkih vozila i zrakoplova. Narudžbe automobilske industrije istodobno su pale 12,5 posto.
Za BiH je ta razlika posebno zanimljiva zbog povezanosti dijela domaće prerađivačke industrije s njemačkim i europskim proizvodnim lancima.
Slabljenje njemačke industrijske potražnje pratili smo još u lipnju. Srpanj zasad ne donosi čist preokret: ukupne narudžbe jesu veće, ali ih snažno podiže nekoliko velikih ugovora.
Europska industrija raste sporije od tržišta na koje BiH izvozi
Za BiH zasad nema signala za uzbunu. Izvoz prema EU raste gotovo deset posto, a prema Njemačkoj 8,7 posto.
Ipak, struktura europskog rasta mijenja kontekst u kojem se taj rezultat ostvaruje. BiH većinu robe prodaje gospodarstvima u kojima industrija više ne prati rast ukupne tržišne proizvodnje.
Pet europskih tržišta kupuje oko 60 posto cjelokupnog bh. izvoza. Zato podatak da je tržišna proizvodnja EU od početka 2022. porasla 4,9 posto govori tek dio priče.
U istom razdoblju usluge su porasle 12,6 posto. Industrija je pala jedan posto.
