Europa je u velikoj opasnosti od nestašice plina ove zime, posebice ako se niske temperature poklope sa znakovitim rastom potražnje u Kini, upozorio je Faith Birol, izvršni direktor Međunarodne energetske agencije (IEA). On kaže da bi energetska kriza nastala uslijed ruske invazije na Ukrajinu mogla poprimiti puno šire razmjere u nadolazećoj zimi
Krizu bi, prema njegovim riječima, najviše trebali osjetiti korisnici industrijskog plina, zbog čega će se možda morati racionalizirati korištenje resursa ako se na vrijeme ne poduzmu potrebni koraci za poboljšavanje učinkovitosti. ‘Ako budemo imali oštru i dugu zimu i ako ne poduzmemo, ili ne budemo zahtijevali dodatne mjere, ne bih isključio mogućnost da će doći do kontrolirane raspodjele prirodnog plina u Europi, počevši od velikih industrijskih postrojenja’, rekao je Birol u intervjuu za Financial Times.
Objasnio je da nacionalne vlade trebaju smanjiti potražnju za energijom poboljšanjem učinkovitosti, ali i da potencijalna nestašica plina neće imati tolike razmjere ako kinesko gospodarstvo ne bude radilo uobičajenim tempom. Posljednjih mjeseci ograničenja koja je uveo Peking u sklopu svoje politike o postizanju nulte stope covida usporila su gospodarski rast i smanjila potražnju za energijom u Kini, ali se zemlja sada polako otvara.
Mnoge kontinentalne europske zemlje u velikoj mjeri ovise o ruskom plinu i smatraju da Kremlj koristi energente kao oružje kojim izvršava pritisak na zemlje što podržavaju Ukrajinu. Gazprom, ruski energetski div u vlasništvu države, već je ukinuo isporuke Poljskoj, Bugarskoj i Finskoj, a od prošlog tjedna i Nizozemskoj i Danskoj, zbog toga što nisu blagonaklono reagirale na ruske zahtjeve da se transakcije obavljaju u rubljima.
Ovakve crne slutnje šefa IEA-e dolaze nakon što su Njemačka i Austrije već prije iskazale strah od nestašice plina sljedeće zime. Njemačka je rekla u ožujku ove godine da će ga, ako dođe do njegove nestašice, zatvoriti dijelovima industrije kako bi se osigurale potrebne količine za domaćinstva.
Birolovim pesimističnim predviđanjima pridružio se danski ministar zaštite klime Dan Jørgensen, rekavši da će možda biti potrebna racionalizacija korištenja plina ako se on prestane uvoziti iz Rusije. Kadri Simson, povjerenik EU-a za energetiku, također je rekao da je u tijeku razvoj plana za nepredviđene situacije koji podrazumijeva potpuno skidanje s ruskog plina, a navodno bi uključivao njegovu kontroliranu raspodjelu.
Na konferenciji IEA-e u Danskoj, na kojoj su sudjelovali ministri i predstavnici vlada iz najmanje 20 zemalja, rečeno je da bi svijet mogao smanjiti godišnju potrošnju energije do 2030. za količinu trenutačne kineske potrošnje i to poboljšanjem izolacija zgrada i sustava klimatizacije.
Birol je istaknuo da bismo povećanje učinkovitosti, kao preduvjet za energetsku sigurnost, trebali postići većom upotrebom obnovljive energije i ‘iskorištavanjem postojećih naftnih i plinskih polja’, umjesto novim velikim projektima s fosilnim gorivima koji bi se mogli odužiti do 2040-ih i 2050-ih te možebitno značiti ‘opraštanje od naše međunarodne klimatske politike’. Ali upozorio je da će izrazito visoke cijene nafte nanijeti štetu mnogim gospodarstvima.
Izvor:tportal.hr
. On kaže da bi energetska kriza nastala uslijed ruske invazije na Ukrajinu mogla poprimiti puno šire razmjere u nadolazećoj zimi){kind=link}