Energetska kriza izazvana ruskim ratom u Ukrajini mogla bi gurnuti 141 milijun ljudi diljem svijeta u ekstremno siromaštvo, navodi se u novom izvješću objavljenom u četvrtak u časopisu Nature Energy.
Istraživači iz Nizozemske, Ujedinjenog Kraljevstva, Kine i Sjedinjenih Država modelirali su učinke povećanih cijena energije u 116 zemalja i otkrili da se potrošnja kućanstava u prosjeku povećala do 4,8%. Uzrok su cijene ugljena i prirodnog plina koje su porasle nakon ruske invazije na Ukrajinu, dodajući do povećanja nakon pandemije.
U zemljama s niskim prihodima, izvješće kaže da su siromašnija kućanstva koja su već suočena s ozbiljnom nestašicom hrane izložena većem riziku od siromaštva zbog viših troškova energije. Kućanstva u zemljama s višim dohotkom također su osjetila utjecaj rastućih cijena energije. Ali je vjerojatnije da će ih moći apsorbirati u kućne proračune, navodi se u izvješću.
Različit utjecaj visokih troškova energije
Neke su zemlje izloženije od drugih – na primjer, povećanje troškova energije u Estoniji, Poljskoj i Češkoj iznad je svjetskog prosjeka. To je uglavnom zato što se te zemlje više oslanjaju na energetski intenzivne industrije. Posebno se Poljska oslanjala na ugljen za 68,5% svoje proizvodnje energije od 2020. godine.
Povećanje cijena energije uzrokovano krizom u Ukrajini također je rezultiralo povećanjem cijena potrepština poput hrane. U SAD-u su u odnosu na godinu dana ranije poskupjela jaja 70,1%. Dalje, margarin je poskupio 44,7%, maslac 26,3%, brašno 20,4%, kruh 14,9%, šećer 13,5%, mlijeko 11%, piletina 10,5%.Cijene povrća porasle su 7,2%, prema podacima o inflaciji koje je ovaj mjesec objavio Zavod za statistiku rada.
Tvrtke koje proizvode robu široke potrošnje kažu da cijene vjerojatno neće uskoro pasti.
