Prekomjerna tjelesna masa i pretilost dosegnule su razmjere epidemije u Europi. Međutim, poražavajući podatak je da je BiH po broju pretile djece (17,5 posto) i odraslih stanovnika među prvih pet u svijetu, druga na Balkanu. Staistika je jedino gora u Crnoj Gori (18,1 posto). Predviđanja stručnjaka pokazuju da bi situacija mogla biti i gora.
Dekan Medicinskog fakulteta u Banjoj Luci Ranko Škrbić nedavno je za medije izjavio kako će trećina predškolske djece, ako se nastavi s ovakvim tempom, sigurno biti pretile osobe, zbog čega pozornost treba posvetiti djeci. Također nije isključio mogućnost da, ako ne dođe do promjena u stilu života, čak polovina populacije bude pretila.
Loše navike i nezdrav način života
Čimbenici koji doprinose takvom stanju su brojni, a prema riječima pedijatra. Često je riječ o nasljednim i nekim endokrinim bolestima. Također, kod određenog broja djece tu je i neravnomjeran unos energetskih i kaloričkih namirnica uz nedovoljnu fizičku aktivnost, odnosno sjedilački način života.
Problemi najčešće počinju kada dijete krene u osnovnu školu. Odnosno kada se na neki način počnu osamostaljivati te proizvoljno biraju obroke koji se većinom temelje na povećanom unosu ugljikohidrata. Radi buđenja svijesti o problemu prehrane neophodna je konstantna edukacija. Potrebno je stvaranju zdravije budućnosti za djecu kroz usvajanje kvalitetnijih odluka u prehrani.
U BiH samo 14,5 posto učenika tijekom dana konzumira preporučenih pet obroka. 15,4 posto njih ima tek dva obroka dnevno te da 9,9 posto učenika u školi konzumira neadekvatnu hranu. Kada je riječ o fizičkoj aktivnosti djece, samo 22 posto djece osnovnoškolske dobi ima optimalnu razinu tjelesne aktivnosti. To je jedan sat tjelesne aktivnosti svaki dan.
Stručnjaci smatraju kako roditelji, škole i zajednice igraju ključnu ulogu u borbi protiv ovog problema. Edukacija o važnosti zdrave prehrane i fizičke aktivnosti trebaju početi od najranije dobi. Cilj jeformirati zdrave prehrambene navike koje će pratiti djecu tijekom cijelog života.
Škole mogu doprinijeti promjeni ovog trenda izmjenom programa prehrane u školskim menzama. Obroci moraju biti bogati voćem, povrćem i drugim nutritivno bogatim namirnicama te kroz edukativne aktivnosti o zdravoj prehrani.
Jako je bitna pravilna prehrana i vježbanje
Inače, rastuća razina pretilosti koštat će svjetsku ekonomiju 3,3 posto bruto domaćeg proizvoda (BDP) do 2060. godine. Usporavajući razvoj u zemljama s nižim dohotkom i otežavajući ljudima vođenje zdravoga života, pokazuju rezultati nove studije objavljene u časopisu “BMJ Global Health”.
 i odraslih stanovnika među prvih pet u svijetu, druga na Balkanu){kind=link}