Allianz je objavio svoje najnovije Globalno izvješće o osiguranju, koje analizira razvoj tržišta osiguranja u svijetu. Prema izvješću, ukupan globalni prihod od premija osiguranja iznosio je gotovo 5,6 bilijuna eura u 2022. Životno osiguranje i dalje ostaje najveći segment (2,6 bilijuna eura). Slijedi ga osiguranja osobne imovine i nezgoda (1,8 bilijuna eura) te zdravstvenog osiguranja (1,1 bilijuna eura). Globalni zbroj premija porastao je za 259 milijardi eura, odnosno +4,9% u 2022. U pozadini globalne stope inflacije od 8,6%. No ta su tri segmenta prošla vrlo različito: dok je osiguranje osobne imovine i nezgoda ostvarilo snažan rast od +8,7%. Zdravstveno osiguranje poraslo je za skromnijih +4,9%, a rast tržišta životnog osiguranja bio je loših +2,4%. Smanjeni stvarni prihodi kućanstava uzeli su danak privatnoj štednjiU ponudama kreditnih institucija postoje različiti oblici i....
Porast premija osiguranja osobne imovine i nezgoda potaknula su sva područja širom svijeta. Tako je 77,5 milijardi eura (+9,9%), više od polovice globalnog povećanja u 2022., došlo samo iz Sjeverne Amerike; s prihodom od premija od 860 milijardi eura. Allianz navodi da ta regija bez konkurencije ostaje najveće tržište u svijetu. Azija je također zabilježila rast od 8,4% prošle godine (+31 milijarda eura). S ukupnim prihodom od premija od gotovo 403 milijarde eura, ta je regija prvi put pretekla Europu (+4% ili 15 milijardi eura na 397 milijardi eura), prenosi Svijet Osiguranja.
Pad volumena osiguranja u Europi
Tržišta životnog osiguranja prošle godine zabilježila su pad. Osobito tržište u zapadnoj Europi: prihod od premija smanjio se za 2,7% u 2022. (-21 milijarda EUR na 740 milijardi EUR). Rast je bio slab i u Aziji, gdje je zabilježen skroman porast od +3,6% (+33 milijarde eura na 952 milijarde eura). I u osiguranju osobne imovine i nezgoda Sjeverna Amerika bila je glavni pokretač rasta u 2022., sa +7,8% ili 61 milijardu eura na 840 milijardi eura. Američka dominacija još je izraženija u slučaju zdravstvenog osiguranja, gdje tržište SAD-a čini oko dvije trećine svih prihoda od premija u svijetu.
Osiguranje može amortizirati inflaciju
U gospodarskom smislu, u nadolazećim će godinama biti najveći izazov snalaženje u okolnostima inflacije, smatraju Allianz-ovi analitičari. Inflaciju će odrediti pet strukturnih pokretača, takozvanih 5D: demografija, deglobalizacija, dekarbonizacija, digitalizacija i dug. Sve u svemu, tih pet strukturnih pokretača moglo bi znatno povećati godišnju inflaciju, do jednog postotnog boda.
Osiguranje dokazuje svoju vrijednost u turbulentnim vremenima visoke inflacije i niskog rasta. Industrija osiguranja ne može poništiti inflaciju, ali može ublažiti utjecaj u tijeku vremena, djelujući kao neka vrsta amortizera. Prema Eurostatu, na primjer, inflacijaInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... osiguranja osobne imovine i nezgoda, kao što su osiguranja vozila i vlasništva, prošle je godine znatno zaostajala za ukupnom inflacijom. Osiguranje je ključan amortizer jer izravnava krivulju gospodarskog ciklusa svojih klijenata.
Ludovic Subran, glavni ekonomist Allianz-a
Azija ostaje lider u životnom osiguranju
Unatoč višoj inflaciji – ili možda upravo zbog nje – predviđeno je da će se u sljedećem desetljeću premije povećati za 5,2%. Dodajući 4.190 milijardi eura globalnom zbroju premija. Godine 2033. prihod od premija dosegnut će 4,3 bilijuna eura od životnog osiguranja, 3,1 bilijun eura od osiguranja osobne imovine i nezgoda te 2,3 bilijuna eura od zdravstvenog osiguranja, donosi Svijet Osiguranja.
S 1.726 milijardi eura najveći dio povećanja dogodit će se u segmentu životnog osiguranja. No godišnji rast (+4,7%) u sljedećem desetljeću vjerojatno će znatno zaostajati za općim gospodarskim rastom (+5,2%). Penetracija osiguranja tako će pasti za 3 postotna boda na 2,8%. Azija će ostati pokretač rasta globalnog poslovanja životnim osiguranjem, s očekivanim godišnjim rastom (bez Japana) na 7,5%. Ta bi regija bi trebala činiti polovicu rasta apsolutne premije (866 milijardi eura), više od Sjeverne Amerike (377 milijardi eura) i Europe (276 milijardi eura) zajedno.
U segmentu osiguranja osobne imovine i nezgoda dodatne premije do 2033. će iznositi 1282 milijarde eura. To je godišnja stopu rasta od 5,0%, otprilike u skladu s prethodnim desetljećem (5,1%) i općim gospodarskim rastom (5,2%); penetracija osiguranja stoga će se tek neznatno smanjiti za 1 postotni bod (na 2,0%). Kao i u segmentu životnog osiguranja, Azija (bez Japana) je očiti predvodnik rasta među glavnim regijama, s godišnjom stopom od +8,1%. No u apsolutnom je smislu važnost te regije manja nego u segmentu životnog osiguranja: „samo“ oko 35% očekivanog rasta premije (448 milijardi EUR) može se pripisati Aziji, u odnosu na 357 milijardi EUR u Sjevernoj Americi i 168 milijardi EUR u Europi.
Tehnologija unosi revoluciju u osiguranju smatraju iz Allianz-a
S obzirom na velike tehnološke preokrete te nove i sve veće rizike, prognoza koja sugerira veći ili manji kontinuitet mogla bi biti iznenađenje. No to se odnosi samo na površinski rast premije. Temeljne su promjene dramatične.
Tehnologija će promijeniti način na koji osiguravatelji rade. Ekosustavi će, na primjer, imati odlučujuću ulogu u pristupu kupcima, nudeći ne samo pojedinačne proizvode nego i sveobuhvatna rješenja za potrebe kupaca, bez obzira na to je li riječ o mobilnosti, životu, putovanju, bogatstvu ili zdravlju. Umjetna inteligencija otvara neslućene mogućnosti u analizi podataka, donoseći revoluciju u cijeli lanac vrijednosti, od preuzimanja rizika do rješavanja potraživanja.
Očuvanjem društvene relevantnosti ova se djelatnost suočava s temeljnom promjenom svojega poslovnog modela. Ponuda vrijednosti osiguravatelja će napredovati od čiste financijske naknade do upravljanja rizikom i holističke ponude usluga za sprečavanje i ublažavanje rizika. Ono slijedi neizbježnu logiku: da bi se zatvorile goleme praznine u zaštiti – u nacionalnim timovima za borbu protiv prirodnih nepogoda kibernetici, zdravstvu ili mirovini – mobilizacija više premija možda neće biti dovoljna; prethodno izbjegavanje rizika postaje sve važnije.
Kathrin Stoffel, koautorica izvješća
