Dinamika kreditiranja stanovništva u regiji se ubrzava. Svi sa strepnjom očekuju glavni potez Europske centralne banke – smanjenje kamatnih stopa.
Usporavanje inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... u zemljama Europe je u tijeku. Stoga se očekuje i stabilizacija monetarne politike. Iz ECB-a su ranije saopšćili da bi snižavanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ... moglo početi polovinom ove godine. Jedno vrijeme je bilo indicija i da bi korekcija mogla krenuti u travnju ili svibnju, analizira Biznis.rs. U zemljama regiona nema pada kreditiranja stanovništva. Stanovništvo ne odustaje od uzimanja kredita, i kreditiranje građana uglavnom raste.
U BiH se povećao volumen kreditiranja stanovništva
Ukupni krediti koje su banke u Bosni i Hercegovini plasirale stanovništvu na kraju studenog 2023. godine iznosili su 11,9 milijardi konvertibilnih maraka. Prema posljednjim podacima Centralne banke BiH, čak 864.434 građana je imalo pozajmice. U odnosu na 2022. godinu, prošle godine je smanjen broj zaduženih građana. Ipak, s druge strane povećan je ukupan iznos kredita. Najveći dio kredita stanovništvu na kraju studenog 2023. godine, od ukupnih 11,77 milijardu KM, odnosi se na nenamjenske kredite koji su iznosili 8,6 milijardi KM ili 73 posto, navela je Centralna banka BiH.
„Krediti za izgradnju ili kupovinu novih stambenih jedinica iznose 1,72 milijarde KM ili 14,7 posto. Krediti za kupovinu i popravku postojećih 969,5 miliona KM ili 8,2 posto“, dodali su iz CBBiH.
I Hrvatska bilježi rast kreditiranja stanovništva
Prema podacima Hrvatske narodne banke, ukupni krediti stanovništvu na kraju studenog prošle godine iznosili su 42 milijarde eura. U odnosu na isti period 2022. godine, na osnovu bilance, rast posmatranih kredita ubrzan je na 8,9 posto (plus 3,5 milijardi eura).
Podaci HNB pokazuju da su na kraju studneog gotovo 50 posto ukupnih kredita plasiranih stanovništvu činili stambeni krediti. Godišnja stopa rasta iznosila je deset posto, što je 0,6 posto više u odnosu na prethodni mesec. Nenamjenski gotovinski krediti su na kraju studenog iznosili skoro osam milijardi eura ili 36,7 posto ukupnih kredita. Ovo ubrzanje krenulo je od početka prošle godine, a pozitivne stope rasta traju od 2021. Prema izvjšću HNB, primećuje se pojačana tendencija kupovine nepokretnosti, trajnih potrošačkih dobara, zbog rasta nominalnih i realnih zarada.
Prekoračenja po transakcionim računima, sa iznosom od 1,6 milijardi KM (3,8 posto ukupnih kredita). Ipak, ovaj segment bilježi pad na godišnjem nivou od kraja 2022.
Prema poslednjim podacima HNB-a, efektivna kamatna stopa je u novembru zabilježila blagi mjesečni pad za nenamjenske gotovinske kredite (minus šest baznih poena). Za nove stambene kredite pootražnja je stagnirala na mjesečnom nivou. Ovaj trend se odnosi na bazi prosječnih podataka prethodna tri mjeseca. U studenom je za nenamjenske gotovinske kredite u proseku iznosila 4,90 posto, a za stambene 3,98 posto.
U Hrvatskoj kamata ispod prosjeka EU
Prema podacima Europske centralne banke o prosječnim kamatnim stopamaKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji... na stambene kredite sa rokom dospijeća za više od deset godina, Hrvatska se sa stopom od 3,73 posto pozicionirala nešto iznad prosjeka eurozone (3,7 poosto). Međutim, i dalje je ispod prosijeka za Njemačku (3,92 posto). Što se tiče prosiječnih kamatnih stopa na potrošačke kredite (ukupno, novo poslovanje), Hrvatska ima jednu od najskromnijih kamatnih stopa među državama članicama od 5,06 odsto. Prosjek posmatranih kamata u eurozoni je u studenom iznosio 7,85 posto. Rast je predvodila Latvija sa skoro 14 posto.
Zaduženost građana Crne Gore također raste
Centralna banka Crne gore saopćila je da u strukturi kredita fizičkih osoba (bez produzeća) prevladavaju namjenski krediti koji čine 61,04 posto. Među njima dominantno prevladavaju stambeni krediti sa 47 posto učešća. Gotovinski nenamjenski krediti čine 31,36 posto, a hipotekarni 6,28 posto. Dugoročni krediti čine 98,77 posto ukupnih kredita fizičkih lica i iznose skoro 3,3 milijarde eura. Kratkoročni krediti fizičkih osoba čine 1,23 posto ukupnih kredita. Oni iznose 41 milijon KM, podaci su CBCG.
Krediti građana šaroliku u Europskoj Uniji
Bez obzira na 30 godina jedinstvenog tržišta i napore EU za harmonizaciju Direktive potrošačkih kredita (CCD), tržišta su i dalje veoma različita. Ovako opisuje tržište publikacija „Nova pravila EU za potrošačke kredite tržišta“.
Udio potrošačkih kredita u BDP-u veoma se razlikuje od zemlje članice. On se kreće od 14,5 posto u Hrvatskoj do 1,2 posto u Nizozemskoj. Prosjek EU je na 5,9 posto. Generalno, primjećeni su viši nivoi potrošačkih kredita kao udio u BDP-u u zemljama istočne i centralne Europe.
Kada govorimo o nivou potrošačkih kredita po glavi stanovnika, primjećujemo veoma različite iznose u zemljama članicama. Prosjek u EU od 3.500 KM uključuje nivoe koji se kreću od čak 6.000 KM po osobi u Finskoj, do 450 KM i 515 KM u Litvi i Latviji.