Obujam vanjskotrgovinske razmjene BiH u 2023. iznosio je 45.413.586.000 KM. Manji je za 4,39 posto, odnosno 2,08 milijardi KM u odnosu 2022. godinu, istaknuto je na prezentaciji Vanjskotrgovinske komore Bosne i Hercegovine (VTK BiH).
O trendovima u vanjskotrgovinskoj razmjeni BiH u 2023. godini govorili su predsjednik Komore Vjekoslav Vuković, potpredsjednik Zdravko Marinković i direktor Sektora za makroekonomski sistem Slaviša Ćeranić.
Analize za 2023. godinu pokazuju da ključni razlozi pogoršanja obujma razmjene leže u smanjenoj gospodarskoj aktivnosti na nivou EU. Pogoršanje međunarodnog okruženja, geoplitičke tenzije, borba protiv inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre..., kupovina skupljih energenata, zelena tranzicija, monetarna stezanja, itd su doveli do pada aktivnosti na nivou EU, koja je ključni partner za gospodarstvo BiH.
Vjekoslav Vuković, predsjednik Komore
Vrijednost izvoza iz BiH u 2023. godini iznosi 17,2 milijardi KM. Što je manje za 1,20 milijardu KM ili 6,57 posto u odnosu na 2022. godinu. Uvezena je roba u ukupnoj vrijednosti od 28,2 milijardi KM. Što je manje za 875,60 milijuna KM ili 3,01 posto u odnosu na godinu ranije. Vanjskotrgovinski deficit iznosio je 11,1 milijardu KM, a pokrivenost uvoza izvozom 60,8 posto.
Bosna i Hercegovina je, prije svega, skoncentrirana na tržište EU
72,3 posto od cjelokupnog izvoza plasira upravo na tržište EU. U 2023. godini zabilježen je pad izvoza na tržište EU za 6,71 posto u odnosu na prethodnu godinu.
Najznačajniji bh. vanjskotrgovinski partneri po obujmu trgovine su Hrvatska sa 17,32 posto udjela u ukupnom obujmu razmjene Bosne i Hercegovine. Zatim Srbija (13,17 posto ), Njemačka (11,63 posto), Slovenija (8,38 posto) i Italija (7,99 posto). Po pokrivenosti uvoza izvozom, najznačajniji partneri su Austrija (116 posto) i Njemačka (106 posto). Istovremeno, najveći izvoz bilježimo u Njemačku (2,7 mlrd. KM), Hrvatsku (2,6 mlrd. KM) i Srbiju (2,1 mlrd. KM). A najviše uvozimo iz Hrvatske (5,3 mlrd.KM), Srbije (3,9 mlrd. KM) i Njemačke (2,6 mlrd. KM).
“I pored toga što je Njemačka, kao najveće izvozno tržište, bila u recesijiRecesija (engl. recession) predstavlja povremena usporavanja... u 2023. godini ostvaren je rast izvoza od 20,70 mil KM. Rast izvoza zabilježen je i u Austriju, gdje je pokrivenost izvoza uvozom 116 posto, u iznosu od 6,72 mil KM. Iz ovih pokazatelja može se zaključiti da je BiH uspjela održati kontinuiran rast izvoza na neka od najznačajnijih tržišta usljed dugoročnih ugovora i uspjeha privatnog sektora, prije svega u metalskom i drvnom sektoru, i da odgovore pravovremeno i kvalitetno na ugovorene narudžbe”, kazao je Vuković.
Vodeći izvozni bh. proizvodi bili su električna energija (1,1 mlrd. KM), izolirana žica (663,9 mil. KM) i željezne ili čelične konstrukcije (613,4 mil. KM). Najviše smo uvozili naftna ulja (2,4 mlrd. KM), osobne automobile (1,1 mlrd. KM) i lijekove (684,2 mil. KM).
Gospodarstvo Bosne i Hercegovine, kako su istaknuli predstavnici VTK BiH, unatoč svim izazovima, kako vanjskim tako i unutarnjim, pokazala je visok stupanj agilnosti, otpornosti, ali i fleksibilnosti.
Nakon prezentacije održan je panel „Poboljšanje poslovnog ambijenta s ciljem povećanja izvoza u 2024. godini“. Na panelu je razgovarano, između ostalog, o podršci kompanijama kako bi, prije svega, uspjele zadržati svoje kupce, te proširiti poslovanje na druga nova tržišta.
