Odluka o integraciji bilo kojeg oblika umjetne inteligencije u vaše postojeće poslovanje ne treba se donijeti olako. Ne treba objašnjavati zašto. Postoje bezbrojne distopijske znanstveno-fantastične priče koje služe kao upozoravajuće priče o umjetnoj inteligenciji na krivom mjestu (serija Matrix) u krivo vrijeme (serija Terminator).
A ovih dana čak počinjemo viđati nekoliko stvarnih znanstvenih priča koje nude nefikcijski uvid u nepropisno integriranu umjetnu inteligenciju kako pravi nered. Naizgled namjerno.
Sada idemo razgovarati o tome gdje se umjetna inteligencija uklapa, koristeći današnju najpopularniju varijantu: GPT.
Trebate li koristiti GPT za izradu proizvodnog koda?
Oh, nikako ne. Hakeri. Zlobnici. Malverzacija. Dovoljno je samo pogledati kriptovalute da biste vidjeli kako jedno malo curenje u skripti može odvući milijune dolara od tisuća ljudi u nekoliko sekundi.
Puno je razloga zašto GPT ne bismo trebali GPT koristiti za izradu koda. U svakom slučaju, ono na što se svi razlozi svode jest da sav kod, pisali ga ljudi ili stroj, zakaže na prijelomnoj točki.
Ta prijelomna točka obično se nalazi na jednom od nekoliko outliera — nizu “što-ako” koje programer mora uzeti u obzir kada govori kodu što treba učiniti, a što ne učiniti. Većina tih ekstrema nepoznata je u vrijeme razvoja, obično se otkriju samo kada “taj jedan idiot učini tu jednu glupu stvar iz Bog zna kojeg razloga.”
To je stvarni izraz kodiranja.
Međutim…
Trebate li koristiti GPT kao pomoć u vašem naporu kodiranja?
Apsolutno.
Programeri su obično zagovornici platformi bez koda i platformi s niskim kodom. To su u biti dijelovi koda s logičkim ljudskim sučeljem za integraciju automatizacije niske razine.
Svođenje tog procesa na njegov najosnovniji oblik, korištenje GPT-ova za pomoć u vašem naporu kodiranja je poput autonomne funkcije samovožnje za kodere. Možete maknuti ruke s volana i pustiti stroj da vozi neko vrijeme. Ali želite ograničiti koliko daleko ćete pustiti stroj da vozi i u kojim uvjetima. Što je stanje ozbiljnije, to više želite ljudsku ruku na volanu.
To je izbor koji ovisi o vama. Je li demo ili mockup ozbiljan? Vjerojatno ne. Je li sve s čime se suočava kupac ozbiljno? Što je s privatnošću i sigurnošću? Što je s bilo kojom transakcijom u kojoj se razmjenjuje novac? To je prilično ozbiljno.
To se isto pitanje postavlja kod integracije bez koda i s niskim kodom, ali s manje ljudskog unosa i više povjerenja u stroj na GPT strani – da se razmisli o tome gdje će neizbježno nastati rupe.
Trebate li koristiti GPT za stvaranje sredstava?
Dakle, što je sa stvaranjem stvari koje nisu kod, ali se prodaju kupcu kao dio ponude vrijednosti vaše ponude?
Tu poludite. Ali samo ako očekujete da ta imovina bude niske vrijednosti, a nikako da postane intelektualno vlasništvo.
To bi mišljenje moglo biti malo kontroverzno ili zvučati nazadno zbog takvog razmišljanja u eri gospodarenja strojeva. Ali što se više oslanjate na strojeve da biste kreirali svoju ponudu vrijednosti, u jednom trenutku ćete se morati opeći.
Evo zašto.
Upamtite, sav GPT izlaz temelji se na izvornom radu drugih ljudi. Da. Računala ne stvaraju, ona posuđuju i uklapaju. Dakle, računate na onoga tko je programirao te GPT-jeve da prikrije razliku. Zamagliti nije lijepa riječ u ovom slučaju. To znači maskirati nešto nepoželjno, poput krađe nečijih originalnih ideja radi zarade.
Trebate li koristiti GPT za korisničku podršku?
Da, vjerojatno. Ovo se čini kao najočitiji način za početak.
S vremena na vrijeme možete iziritirati nekoliko kupaca, ali praksa automatizirane podrške danas je već široko prihvaćena, iako se baš i ne tolerira. Ulazimo u eru u kojoj će usredotočenost na kupca biti veći diferencijator nego što je ikada bila.
Stoga, ako želite biti sigurni, planirajte da 80 posto vaše podrške bude automatizirano, a 20 posto ljudsko. Što u ovom slučaju znači da uvijek imate način razgovarati s čovjekom. To košta, ali ne toliko koliko ako su 100 posto vaše podrške ljudi. Ili ako je podrška putem chata i e-pošte stvarno loša.
Trebate li koristiti GPT za marketing?
Ovisi. Možda se već bavite umjetnom inteligencijom u marketingu ako koristite marketinški alat treće strane kao što je HubSpot ili Mailchimp ili čak Hootsuite.
Pravo pitanje oko GPT-jeva za marketing odnosi se na sadržajni marketing. Svakako to radite s oprezom.
Marketing je privlačenje pažnje ljudi. To je teško učiniti s generativnom umjetnom inteligencijom, jer je njen primarni fokus dostaviti informacije što učinkovitije.
Associated Press na primjer koristi NLG platformu iz Automated Insightsa za pisanje kvartalnih izvješća o zaradi za javna poduzeća. Način na koji AP koristi pravilo 80/20 stroj-ljudski faktor jest da za manje tvrtke koristi platformu i samo generira sažetak bogat informacijama bez analize. Za velike tvrtke poput Applea ili Walmarta, AP počinje s člankom, a zatim čovjek dodaje analizu, citate i slično. Sada AP može izraditi tisuće izvješća svakog kvartala. Prije je bila sreća kada je mogao izbaciti njih 100.
Tako bi trebalo koristiti GPT-jeve za content marketing. Generirajte činjenice i poboljšajte krajnji proizvod svojim dodirom, dodirom vašeg branda.
Trebate li koristiti GPT za prodaju?
Oh, da. Ali tek nakon određene točke.
Sa svakom novom tvrtkom ili novim proizvodom, prodaja počinje više kao umjetnost nego kao znanost. Ovo je samo još jedan u nizu razloga zašto je startupove i inovacije tako teško učiniti uspješnim u kratkom roku.
Ali jednom kada prodajni zamah počne GPT-ovi mogu automatizirati ne samo mehaniku transakcije, već čak i neke od „osobnih dodira“ potrebnih da se dobije potencijalni klijent – od prvog kontakta do zatvaranja posla.
Trebate li koristiti GPT za izradu obrazovnog materijala?
Rekli bi ne, ali… Možda za jednostavno obrazovanje, a možda i kada ne naplaćujete obrazovanje.
Ako je obrazovanje za nešto ozbiljno, kao što je medicina ili održavanje zrakoplova, tada je cijena pogreške veća od koristi od automatizacije.
Ako naplaćujete svoje obrazovne materijale, tada bi se mogli vratiti na ono kada smo govorili o gotovo nepostojećem pripisivanju originalnih ideja koje GPT prikuplja do trenutka tužbe.
Uz to, obično je najbolje i najbogatije obrazovanje najinteraktivnije obrazovanje. GPT-jevi su izvrsni u primanju unosa i davanju odgovora. U tom smislu, učenje se može prilagoditi svakom pojedincu na način koji je mnogo lakši za korištenje od nastave ili webinara.
***
Dakle, kada odlučujete u koje dijelove svog poslovanja trebate integrirati GPT, vaša bi se osobna (ljudska) matrica odlučivanja trebala svesti na korist u odnosu na trošak, koristeći pravilo 80/20 kao vodič.
Izvor: Inc.; prijevod i prilagodba: Financa.ba
