Borba protiv inflacije, kroz smanjenje tekuće potrošnje i povećanje kamatne stopeKamate su trošak, odnosno cijena koju plaćate za pozajmlji..., mjere su koje bi samo djelomično mogle biti od koristi bosanskohercegovačkoj ekonomiji. Smatraju ovo pojedini ekonomisti.
Drugo je posebno diskutabilno jer su građani već duboko u koži inflacije
Koliko bi povećanje kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., ako bi ga uopće bilo, utjecalo na njihov kućni budžet jasno govori podatak da građani bankama duguju gotovo 11 milijardi KM. Kada to možemo očekivati, pitali smo i predstavnike Centralne banke BiH. Kamatne stope u BiH formiraju se slobodno na tržištu, pojašnjavaju, a CBBiH nema mogućnost izravnog utjecaja. Potencijalni rast kamatnih stopa na kredite trenutno je ograničen visinom realnog raspoloživog dohotka. Ali i relativno niskim kreditnim rastom za zemlju na našem stupnju razvoja.
Na drugoj strani…
“Centralna banka Bosne i Hercegovine ostaje opredijeljena za usklađivanje politike naknada na sredstva na računima rezervi banaka s politikom Europske centralne banke referentnih stopa u trendu, ali ne nužno i visine. Nastavit ćemo s pažnjom pratiti kretanja u međunarodnom okruženju i domaćem bankarskom sektoru, te donositi odluke primjerene trenutnoj situaciji i očekivanim kretanjima”, poručuju iz Centralne banke Bosne i Hercegovine.
Mjere entitetskih agencija za bankarstvo i dalje daju očekivani doprinos ekonomskoj stabilnosti. Tako da nema razloga za značajnije povećanje visine kamatnih stopa na našem tržištu, navode iz Agencije za bankarstvo BiH. Međutim…
“Napominjemo da bi zbog drugih gospodarskih specifičnosti i slabosti nagla korekcija visine kamatnih stopa dala poticaj inflatornom valu koji bi bio ubrzan potencijalnim povećanjem troškova financiranja gospodarstva. Promjene u visini kamatnih stopa bit će uvjetovane, dominantno, domaćim gospodarskim i političkim prilikama”, dodaju.
Preporuke Međunarodnog monetarnog fonda mogle bi biti korisne, smatraju ekonomisti, ako se njihova primjena uskladi s državnim sustavom. Međutim, u slučaju BiH to ne bi bilo korisno za njezino gospodarstvo.
“Naprotiv, to bi bilo vrlo štetno za Bosnu i Hercegovinu. Ekonomija. To ne bi pomoglo ni samim bankama s obzirom na to da imaju viška sredstava koja moraju investirati. Već sada je potražnja za kreditima nedovoljna, a ako bi povećali kamate, potražnja bi još više pala. Negativni efekti bili bi i na same banke”, rekao je ekonomist Igor Gavran.
Ali i na gospodarstvenike, jer bi povećanje kamatne stope destimuliralo ulaganja. No, poslodavci će se službeno očitovati na jednoj od idućih sjednica na kojoj će razmatrati utjecaj ove mjere. No, za razliku od kamata, smanjenje potrošnje se donekle uklapa u ono što BiH jest. potrebe gospodarstva.
“Tako smo takozvanom fiskalnom ekspanzivnom politikom prevladali utjecaj inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre.... Nismo imali štete, upravo zbog takve politike. Međutim, sada dolazi vrijeme kada moramo više razmišljati o konkurentnosti našeg gospodarstva“; smatra Stevo Pucar, profesor na Ekonomskom fakultetu u Banjoj Luci.
Neki ekonomisti smatraju da se do kraja godine ne očekuje rast kamata na nove kredite jer u nestabilnim i neizvjesnim uvjetima potražnje nema.
Izvor: N1
