Kinesko gospodarstvo je u problemima

Kinesko gospodarstvo usporava dok se prilagođava štetnoj strategiji nultog covida i slabljenju globalne potražnje.

Službeni podaci o rastu za tromjesečje od srpnja do rujna očekuju se sljedeći tjedan – ako se drugo najveće svjetsko gospodarstvo smanji, to povećava šanse za globalnu recesiju. Cilj Pekinga – godišnja stopa rasta od 5.5 posto – sada je izvan dosega, iako su dužnosnici umanjili važnost ispunjenja cilja. Kina je za dlaku izbjegla pad u tromjesečju od travnja do lipnja. Ove godine neki ekonomisti ne očekuju nikakav rast, piše BBC.

Kina se možda ne bori s velikom inflacijom poput SAD-a i Velike Britanije, ali ima drugih problema – najveća svjetska tvornica odjednom pronalazi manje kupaca za svoje proizvode, kako u zemlji tako i inozemstvu. Trgovinske napetosti između Kine i velikih gospodarstava poput SAD-a također koče rast.
A juan je na putu prema najgoroj godini posljednjih desetljeća jer strmoglavo pada u odnosu na američki dolar. Slaba valuta plaši ulagače, potičući neizvjesnost na financijskim tržištima. To također otežava središnjoj banci u pumpavanje novca u gospodarstvo,prenosi index.

Sve se ovo događa u vrijeme kada su ulozi posebno visoki za kineskog predsjednika Xi Jinpinga – očekuje se da će dobiti treći mandat na Kongresu Kineske komunističke partije koji počinje 16. listopada, što bi bilo bez presedana u novijoj kineskoj povijesti.

Pa što je točno pošlo krivo?

1. Politika nultog covida izaziva pustoš

Epidemije covida u nekoliko gradova, uključujući proizvodna središta poput Shenzhena i Tianjina, štete gospodarskoj aktivnosti u svim industrijama. Ljudi također ne troše novac na stvari poput hrane i pića, maloprodaje ili turizma, stavljajući uslužne djelatnosti pod pritisak.

Što se tiče proizvodnje, čini se da su tvorničke aktivnosti ponovno porasle u rujnu, prema Državnom zavodu za statistiku. Uzlet bi mogao biti posljedica toga što vlada troši više na infrastrukturu.

No, to se događa nakon dva mjeseca u kojima se proizvodnja nije povećavala. I to je izazvalo pitanja, pogotovo jer je privatno istraživanje pokazalo da je tvornička aktivnost zapravo pala u rujnu, što je pogodilo proizvodnju, nove narudžbe i zapošljavanje.

Potražnja u zemljama poput SAD-a također je opala zbog viših kamataKamata je cijena uporabe tuđih novčanih sredstava. Kamate ..., inflacijeInflacija je povećanje opće razine cijena u određenom vre... i rata u Ukrajini. Stručnjaci se slažu da bi Peking mogao učiniti više za poticanje gospodarstva, ali nema mnogo razloga za to dok ne završi politika nultog covida.

“Nema smisla upumpavati novac u gospodarstvo ako se poduzeća ne mogu proširiti ili ljudi ne mogu trošiti novac”, rekao je Louis Kuijs, glavni ekonomist za Aziju u S&P Global Ratings.

2. Peking ne čini dovoljno

Peking je priskočio u pomoć – u kolovozu je najavio plan vrijedan 203 milijarde dolara za poticanje malih poduzeća te razvoj infrastrukture i nekretnina. No kineski dužnosnici mogu učiniti puno više u poticanju potrošnje kako bi se ispunili ciljevi i otvorila radna mjesta.

To uključuje veća ulaganja u infrastrukturu, olakšavanje uvjeta zaduživanja za kupce nekretnina, investitore i lokalnu upravu te porezne olakšice za kućanstva.

“Odgovor vlade na slabost gospodarstva bio je prilično skroman u usporedbi s onim što smo vidjeli tijekom prijašnjih gospodarskih slabosti”, rekao je Kuijs.

3. Kinesko tržište nekretnina je u krizi

Slaba aktivnost nekretnina i negativan sentiment u stambenom sektoru nedvojbeno su usporili rast. Ovo je teško pogodilo gospodarstvo jer nekretnine i druge industrije koje tome pridonose čine do jedne trećine kineskog bruto domaćeg proizvoda (BDP).

“Kada je povjerenje u stambeno tržište slabo, ljudi nemaju povjerenja ni u sveukupnu gospodarsku situaciju”, rekao je Kuijs za BBC.

Kupci kuća odbijaju otplatu hipotekaHipoteka je stvarno pravo na tuđoj stvari koja ovlašćuje ... na nedovršene zgrade i sumnjaju da će njihove kuće ikada biti dovršene. Potražnja za novim domovima je pala i to je smanjilo potrebu za uvozom robe koja se koristi u građevinarstvu.

Unatoč naporima Pekinga da potakne tržište nekretnina, cijene kuća u desecima gradova ove su godine pale za više od 20%. S obzirom na to da su investitori pod pritiskom, analitičari kažu da će vlasti možda morati učiniti puno više kako bi vratile povjerenje u tržište nekretnina.

4. Klimatske promjene pogoršavaju situaciju

Ekstremni vremenski uvjeti počinju imati trajan utjecaj na kinesku industriju. Jak toplinski val, praćen sušom, pogodio je u kolovozu jugozapadnu pokrajinu Sichuan i grad Chongqing u središnjem pojasu.

Kako je potražnja za klimatizacijskim uređajima naglo porasla, elektroenergetska mreža u regiji koja se gotovo u potpunosti oslanja na hidroenergiju našla se pod pritiskom. Tvornice, uključujući velike proizvođače poput Tesle i Foxconn, koji proizvodi iPhone, bile su prisiljene skratiti radno vrijeme ili se potpuno zatvoriti.

Kineski ured za statistiku objavio je u kolovozu da je dobit samo u industriji željeza i čelika pala za više od 80% u prvih sedam mjeseci 2022. u usporedbi s istim razdobljem prošle godine. Peking je na kraju pritekao u pomoć s desecima milijardi dolara za potporu energetskim tvrtkama i poljoprivrednicima.

5. Kineski tehnološki titani gube investitore

Regulatorni udar na kineske tehnološke titane – koji već traje dvije godine – također ne pomaže u izbjegavanju krize. Tencent i Alibaba izvijestili su u posljednjem tromjesečju o svom prvom padu prihoda – Tencentova dobit pala je za 50%, isto kao i neto prihod Alibabe.

Deseci tisuća mladih radnika izgubili su posao – što dodatno povećava krizu radnih mjesta. Petina mladih u dobi od 16 do 24 godine je nezaposlena. To bi dugoročno moglo naštetiti kineskoj produktivnosti i rastu.

Ulagači također osjećaju promjenu u Pekingu – neke od najuspješnijih privatnih kompanija u Kini dospjele su pod veći nadzor države. Budući da se favorizira kompanije u državnom vlasništvu, strani ulagači se povlače.

Japanski Softbank izvukao je veliku količinu novca iz Alibabe, dok Berkshire Hathaway Warrena Buffeta prodaje svoj udio u proizvođaču električnih vozila BYD-u. Tencent je samo u drugoj polovici ove godine povukao ulaganja vrijedna više od sedam milijardi dolara. A SAD se obračunava s kineskim tvrtkama koje kotiraju na američkoj burzi.

“Neke investicijske odluke se odgađaju, a neke strane tvrtke nastoje proširiti proizvodnju u drugim zemljama”, objavio je S&P Global Ratings.

Svijet se navikava na činjenicu da Peking možda više nije otvoren za poslovanje kao što je bio, a Xi se kocka s gospodarskim uspjehom koji je pokretao Kinu posljednjih desetljeća.